Onaj tko mom djetetu propiše recept za 40 tableta dnevno, za mene nije liječnik, nego ubojica – na javnoj tribini koja je na temu nekontroliranog i dugotrajnog liječenja ovisnika metadonom u subotu navečer održana u prostorijama HGPD Zoranić, rekao je Tomislav Tokić, predsjednik biogradske udruge za borbu protiv ovisnosti “Lanterna”. Svoj je stav pojasnio činjenicom da tako visoka terapija uništava vitalne organe i vodi u smrt jednako kao i heroin, a osim toga, kazao je kao s toliko tableta osoba koja ih uzima izgleda kao zombi.
Tribina pod nazivom “Peticija: Metadonska terapija-detoks jedinica” organizirana je nakon tromjesečne peticije koju su pod sloganom “Heroin mi je uzeo dušu, a heptanon ono malo što je od nje ostalo” organizirali članovi Udruge za suzbijanje zloporabe droga i pomoć roditeljima ovisnika Nada uz podršku 19 umreženih udruga Zadarske županije, a gostovali su dr. spec. Belinda Vuksan, poznata zadarska psihijatrica s dugogodišnjim iskustvom rada s ovisnicima i dr. Leonardo Bressan, glavni tajnik Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, iznijevši svoja stručna mišljenja.
Zajednički zaključak koji je nakon dvosatnog iznošenja svih argumenata u korist opravdanosti zahtjeva članova Nade donesen jest da je hitno i nužno mijenjati postojeće pravilnike i smjernice za liječenje ovisnika zamjenskim terapijama, a posebice metadonima koji se pokazalo da vrlo brzo razvija ovisnost te da je kriza “skidanja” s njega daleko teža i dugotrajnija od one heroinom.
– Pokušaj liječenja, pomoći, ovisnicima o heroinu zamjenskim opijatom – metadonom, u osnovi i nije loša, kao što nije loše ni otkrivanje nuklearne energije. Problem nastaje u njenom korištenju. Metadonska zamjenska ovisnost je dobra samo dok traje faza udaljavanja ovisnika od loše skupine kojoj pripada zbog konačnog cilja – vraćanja općoj ljudskoj zajednici. U toj fazi jedna od nuspojava je i gubitak pripadnosti ijednoj skupini s kojom se može identificirati. Stoga, ta zrakoprazna faza mora što kraće trajati – istaknuo je dr. Bressan napominjući da se potom što prije mora prijeći na resocijalizaciju ovisnika. No, tu se svi oni suočavaju s problemom koji je u ovo recesijsko vrijeme još i izraženiji, a to je zapošljavanje da bi mogli zarađivati za svoj život i svoje potrebe, biti neovisni, korisni i kako bi mogli funkcionirati u društvu kao i svi ostali članovi zajednice. Dr. Bresan je naglasio da se kroz svoje 20-godišnje iskustvo rada s ovisnicima osvjedočio da su se iz pakla droge izvukli samo oni koji su imali sreće nakon odvikavanja zaposliti se i koji su dobili priliku učiniti nešto korisno i kreativno za sebe i generacije koje dolaze. Istaknuo je i važnost podrške njihovih obitelji, kao i njihove involviranosti u proces liječenja i suradnje s liječnicima.
To mišljenje dijeli i dr. Vuksan koja je naglasila da je osim suradnje liječnika i obitelji izuzetno važna i suradnja između psihijatara i liječnika u Zavodima za prevenciju ovisnosti s liječnicima obiteljske medicine koji u konačnici najčešće dijele propisanu terapiju ovisnicima. No, složili su se da i tu postoji veliki problem koji je proizišao iz nedovoljno definiranih zakonskih odredbi iz kojih nije jasno tko može dozirati i dijeliti zamjensku terapiju. Dr. Bressan rješenje tog problema vidi u strogom definiranju liste liječnika kojima bi se to povjerilo, jer je uvriježeni način zapravo polulegalni rad.
– Postoje liječnici kojima je lakše ovisniku podići terapiju s, primjerice 10 tableta na 20, nego raditi s njim, osnaživati ga za odlazak u komunu ili neku terapijsku zajednicu. Činjenica je da će svi oni uvijek tražiti veću terapiju i boriti se protiv smanjivanja, a najčešći razlog tome je strah od fizičke krize – pojasnila je dr. Vuksan naglasivši da bi se i taj problem mogao riješiti strožim i decidiranim smjernicama, ali i sankcijama za one liječnike koji ih se ne bi pridržavali. Sve korisne savjete koji su se na tribini mogli čuti članovi Udruge Nada iskoristit će i priložiti zahtjevu koji će zajedno s peticijom prikupljenih proslijediti Hrvatskom saboru, Vladi te Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi i zatražiti izmjenu pravilnika i zakona koji reguliraju problematiku liječenja ovisnosti.
– Ona je tijekom prošle godine u svojoj tvrtci bez ikakvih predrasuda zaposlila dvoje bivših ovisnika. Rekla mi je da je s njima izuzetno zadovoljna i da ju ne zanima njihov privatni život, niti njihova prošlost, već jedino odnos prema poslu – rekla je Ivanka Ledenko, predsjednica “Nade” na subotnjoj tribini. Naglasila je kako ona srećom nije jedini takav poslodavac te da je i jedna vlasnica cvjećarne još prije tri godine zaposlila liječene ovisnice.
