Završni dan ovogodišnjih Desničinih susreta “Ideologija vlasti i ideologičnost teksta” održan je tradicionalno u Kuli Stojana Jankovića, gdje je mnogobrojne sudionike i uzvanike u ime obitelji pozdravio Uroš Desnica. Okupljenima se obratio i voditelj Desničinih susreta, prof. dr. sc. Drago Roksandić koji je, između ostalog, istaknuo kako je kod domaćih žitelja izražena želja da se uključe u rad Društva prijatelja Kule Stojana Jankovića. U tom kontekstu spomenuta je i mjesna škola Sime Matavulja koja je upravo na redu za obnovu.
– Sad kad nema djece u čitavom nizu sela, osnovne škole isto treba obnavljati i pretvarati u neku vrst kulturnih centara koji će funkcionirati za potrebe i mladih i starih, svih žitelja. A kako, zahvaljujući prije svega vlasnicima kule, Olgi Škarić, dr. sc. Jeleni Ivićević Desnica, dr. sc. Nataši Žerjavić Desnica, te dr. sc. Urošu Desnica, postoji potpisani sporazum između Sveučilišta u Zagrebu i Zadru o tridesetogodišnjem funkcioniranju Međunarodnog sveučilišnog centra u sjevernom dijelu Kule i ako bude sreće, ako bog da, kako se kaže, nadam se da ćemo se češće sretati u ovim poslovima za svačiju korist i dobro, kazao je prof. dr. Roksandić, otvarajući program koji je zbog loših vremenskih prilika pretrpio određene izmjene, ali se moglo čuti i da sudionici zahvaljujući tome imaju jasniji uvid u prilike opisane u “Zimskom ljetovanju”. Riječi pozdrava uputio je i Miljenko Domijan, glavni konzervator Ministarstva kulture RH.
– Ni u kom slučaju se u našoj obnovi ne smije dogoditi da ovdje ostane samo kamen. Ovaj segment posla koji obavljaju konzervatori s arhitektima, projektantima i konstruktorima, jer polazi se od toga da kamen treba prvo konsolidirati. Kamen kao simbol i kamen koji je stvorio oblike koji su u ovom slučaju povijesni, kazao je Domijan podsjetivši da je obnova Kule otpočela još prije rata.
– Taj segment smo odradili i sad ga nadograđujemo i usuđujem se reći da je on još zamašniji i s projekcijom kvalitetniji od onoga prije, makar smo izgubili dobar dio autentičnosti. Zahvaljujući Dragu Roksandiću i svim ovim projektima kako vratiti život u Kulu – to nam je najbitnije. Dakle, nikako samo kamen, nego moramo sadržajima koji su izvorni vratiti ne samo memoriju, nego i život, istaknuo je Miljenko Domijan, ustvrdivši da je Vladan Desnica svojim mentalnim određenjem prema kompletnosti baštine iz prošlosti, dao napraviti novu hrvatsku baštinu i baštinu južnoslavenskih naroda, a to je njegovo književno djelo.
I
U radnom dijelu skupa predstavljena su tri izdanja Centra za komparativnohistorijske i interkulturalne studije Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izdanih u partnerstvu s Centrom za mirovne studije. Riječ je o djelima Ivana Basića “Od domus episcopi do Kule Jankovića. Prostorni razvoj Kule Stojana Jankovića u Islamu Grčkom”; Milane Čermelić i Marijete Rajković Iveta koje su uredile “Zapise iz gornjih Ravnih Kotara. Etnološki, povijesni i muzeološki prikazi o Islamu Latinskom, Islamu Grčkom, Kašiću i Podgradini” i “Zborniku radova Desničini susreti 2005. – 2008.” koje su uredili Drago Roksandić i Ivana Cvijović. O izdanjima su govorili dr. sc. Marijeta Rajković Iveta, s Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Ilija Ranić, glavni urednik Izdavačke kuće Plejade i Velimir Visković, predsjednik Hrvatskog društva pisaca koji je kazao:
– Vladan Desnica je pisac koji pripada nesumnjivo i srpskoj i hrvatskoj književnosti, to je pisac koji nas povezuje pogotovo njegova interkulturalna dimenzija sudova koja se čuva do dana današnjega.
U nastavku programa odana je pošta Vladanu Desnici nad njegovim grobom u crkvi Sv. Đorđa gdje su prigodno slovo održali prof. dr. sc. Zoran Kravar i prof. dr. sc. Mihajlo Pantić. Sudionici su potom obišli Franjevački samostan u Karinu, kuću obitelji Desnica u Obrovcu, Zaton Obrovački i Kaštel Žegarski te posjetili pravoslavni manastir Krupa.
