Premijerka Jadranka Kosor već danima objašnjava kako Vlada , iako nije uvela porez na banke, nije odustala od toga da i financijske institucije, pogotovu banke, ponesu dio tereta iz izlaska iz krize.
– Svatko od njih morat će nešto dati. Hoće li to biti smanjenje kamata, to ćemo vidjeti, ali nešto ćemo morati dogovoriti, ponovila je i jučer u Varaždinskim toplicama premijerka Kosor. Banke stidljivo, a u četvrtak je to učinila i Hrvatska poštanska banka, već najavljuju smanjenje kamata, ali su one i dalje značajno veće od kamatnih stopa prije početka krize. Prema podacima HNB-a prosječna je kamatna stopa na stambene kredite s valutnom klauzulom iznosila 6,43 posto, što je najveća kamata u razdoblju od 2002. godine.
Korekcija cijene
I dok se čeka da ta kamata počne padati, Zagrebačka je banka ovih dana četvrtinu svojih klijenata obavijestila da će im od 1. listopada naknadu za vođenje osnovnog tekućeg računa povećati s pet na devet kuna. Možda se četiri kune čine malim iznosom, jer je riječ o godišnjem trošku od 48 kuna, ali taj je namet banka svojim klijentima povećala za čak 80 posto. Koliko će ljudi plaćati veću mjesečnu naknadu za vođenje tekućeg računa u Zagrebačkoj banci nismo uspjeli doznati, jer su nam odgovorili da će od 1. listopada “oko 25 posto klijenata koji u Zagrebačkoj banci koriste samo uslugu osnovnog tekućeg računa, a nemaju ugovorene paket objedinjene usluge Banke, plaćati naknadu od 9 kuna”.
Kako je vjerojatno riječ o nekoliko stotina tisuća klijenata, Zagrebačka banka na taj će način godišnje samo na naknadi vođenja tekućeg računa, u kojoj se u odnosu na prijašnju uslugu ništa ne mijenja, ubirati i do desetak milijuna kuna više nego dosad. Koliko je bila dosadašnja zarada od naknade iz Zagrebačke banke nam također nisu odgovorili. Objasnili su tek da je “riječ o korekciji cijene sukladno postojećem tržišnom rasponu naknada na ukupnom bankarskom tržištu”.
Dozvoljena prekoračenja
Iz ostalih banaka koje smo kontaktirali zasad nisu najavili “korekcije”. U PBZ-u objašnjavaju da imaju oko 690 tisuća otvorenih tekućih računa i da se mjesečna naknada kreće od 3,43 do 4,90 kuna, s time da se za studente ona ne naplaćuje, a za umirovljenike je nešto manja. U Erste banci imaju oko 400 tisuća aktivnih tekućih računa, te više od 35 tisuća poslovnih računa obrtnika i poduzeća koji plaćaju mjesečnu naknadu 18 kuna. Naknada za vođenje tekućeg računa za građane iznosi 6 kuna mjesečno.
Erste banka ne planira mijenjati iznos naknade, a isto tvrde i u Splitskoj banci, gdje naknada za račun s dozvoljenim prekoračenjem iznosi sedam kuna, dok umirovljenici plaćaju pet kuna.
Koliko banke godišnje zarade od silnih naknada teško je doznati jer u izvješćima koje dostavljaju HNB-u tu stavku vode zajedno sa zaradom od kamata. No, ako primjerice za oko četiri milijuna tekućih računa, ovisno o modelu, građani u prosjeku plaćaju deset kuna, jasno je da se samo na vođenju računa godišnja zarada penje i do pola milijarde kuna. Ovisno o paketima koje građani biraju u hrvatskim se bankama plaćaju i mjesečne naknade do 80 kuna.
