“Vi, zapravo, niste uopće svjesni kojim blagom raspolažete. Mi smo sentimentalno vezani uz Jadran, vaše predivno more, plaže i obale. Kad krećemo na odmor, bez ustezanja kažemo: Idemo na naše more! Zbog toga smo uistinu žalosni kad vidimo kako se bezočno uništava svim i svačim. Posljednjih godina smo uočili da ga nemilice ugrožavaju pušači svojim opušcima i odbačenim kutijama. Filtri od cigareta su na svakom koraku. Pomiješani su sa šljunkom, naprosto ih je nemoguće očistiti. Imamo dojam da u tome, na žalost, prednjači domaće stanovništvo”, upozoravaju dugogodišnji gosti našeg Jadrana, Česi Hana i Jaroslav Dlouhy.
No nisu oni jedini, smeću u Jadranu svjedoče brojni turisti, pa se sve češće postavlja pitanje treba li hrvatski dio Jadrana, koji duboko ulazi u europsko kopno, proglasi posebno osjetljivim morskim područjem?
Slobodna Dalmacija piše kako svake godine samo na istočnoj obali hrvatskog dijela Jadrana pri moru ili izravno u moru završi od 300 do 500 milijuna ostataka cigareta. Pogleda li se Sredozemlje na kojem živi 150 milijuna ljudi, a odmara se 200 milijuna turista, dvojbe nema- pušači izravno ozbiljno ugrožavaju ovaj dio planete Zemlje.
Prema istraživanju znanstvenika na na Sveučilištu San Diego samo jedan opušak može toliko zagaditi litru vode da riba u njoj može uginuti. Smatra se da opušci imaju poguban utjecaj na život u moru, rijekama i oceanima, a jedna skupina znanstvenika i ekologa iz SAD-a bori se za to da opušci budu proglašeni otrovnim otpadom. Tom vrstom otpada bave se i naši stručnjaci.
“S još nekolicinom kolega se već duže vrijeme bavim plutajućim otpadom u Jadranu, u što ubrajamo i opuške. Kad završi u moru, staklenoj boci je za samorazgradnju potrebno milijun godina, ribarskom najlonu 600, a PET ambalaži 450 godina. Limenke će ‘nestati’ za 80 do 200 godina, gumeni đonovi 80, koža 50, plastične vrećice 20 godina. Filteri od cigareta spadaju u brzoraspadajuće otpade. Što to znači? Da bi se rastvorili i nestali u moru, filterima za cigarete i voštanom kartonu za mlijeko potrebno je pet godina”, izjavio je znanstvenik Željko Kwokal, stručni suradnik Instituta Ruđer Bošković.
