ZADAR– Krpanje Obale Petra Krešimira IV nije isplativo, već bi se trebao napraviti novi obalni zid, ustvrdili su to u zadarskoj tvrtki D&Z s kojom je gradska vlast u veljači prošle godine ugovorila posao na izradi projekta sanacije.
Tek je krajem prošlog mjeseca taj projekt dostavljen gradskoj upravi, iako je rok izrade bio devet mjeseci, a cijena posla za 1,8 milijuna kuna.
Aktualna gradska vlast nije bila nimalo zabrinuta što je elaborat dostavljen sa zakašnjenjem jer i tako nemaju namjeru bilo što poduzeti u skorije vrijeme.
– Stručnjaci su ustvrdili kako stanje nije alarmantno, istaknuo je resorni pročelnik Matko Segarić, referirajući se na zaključak geotehničkog studija iz Zagreba, kojeg je za ispitivanje stanja tzv. Donje rive angažirao D&Z.
Procijenjeno je kako bi izgradnja novog obalnog zida, u dužini od oko 900 metara, stajala 50 milijuna kuna. To je projekt kojeg ćemo sigurno kandidirati prema fondovima EU, zbog čega nam je važno da imamo već spremljenu dokumentaciju, ustvrdio je Segarić.
Ugrožena stabilnost obalnog zida, stručna je dijagnoza zadarske rive, utvrđena nakon provedene sondaže, endoskopskog pregleda, podvodnog snimanja i ostalih metoda koje su stručnjaci koristili.
U toj općoj ocjeni stanje na Mulu je nešto bolje nego na ostatku obalnog pojasa koji se i do sada, zbog kaverni i „podlokavanja” sanirani na dijelu kod Sveučilišta.
Konzervatori traže da se sačuvaju kameni blokovi iznad obalnog zida koji je pod utjecajem plima i oseka te morskih valova istanjen i uzrokovao je ulegnuća i lomove na površinskom dijelu rive.
Izgradnja novog obalnog zida ne bi trebao biti tako veliki zahvat, drži Segarić, nakon što je to već napravljeno na dijelu Obale kralja Tomislava koja je ležala na pilonima. No, to je tek tehnički preduvjet za ono što slijedi na uređenju Obale Petra Krešimira IV.
Poznati povjesničar umjetnosti prof.dr Pavuša Vežić, bivši konzervator i čovjek koji živi zadarsku rivu desetljećima, već se izjasnio: nastavak parternog uređanja rive, kao što se počelo s Morskim orguljama i Pozdravu sunca, jasan je prof. Vežić koji misli kako bi i građane trebalo anketirati.
