UGLJAN/PREKO – U osnovnoj školi Valentin Klarin koja već ima status eko-škole, odnedavno je postavljena i jedinstvena arheološka zbirka s predmetima i nalazima pronađenim na otoku Ugljanu. Zbirka je najprije bila pohranjena u kabinetu za povijest i zemljopis profesora Vladimira Vidovića i Kristijana Smuda, a sad je izložena u predvorju škole. Prof. Vladimir Vidović kao arheolog i povjesničar posvetio se istraživanju arheološke baštine otoka Ugljana otkad je došao živjeti i raditi na njemu.
– Motivacija mi je bila i u tome što je otok Ugljan kad sam ja došao ovdje bio, što se tiče razine istraženosti, prapovijesnoga razdoblja, na nekoliko fusnota don Frane Bulića iz 1880. godine. Radilo se o nalasku nekoliko kremenih nožića i jedne sjekire koje su automatikom svrstani u fundus mlađega neolita, čak u njegovu najmlađu fazu, kasniju hvarsku fazu. I to je bilo najstarije što smo imali iz kamenoga doba, a ostalo se baziralo na vizualnim prepoznavanjima postojanja gradinskih naselja, kazao nam je Vidović koji također ističe da zbirke ne bi bilo bez pomoći entuzijasta sa samog otoka Ugljana.
– Godine 1991. provela su se rekognosciranja na središnjem dijelu utvrde Svetoga Mihovila od strane par entuzijasta, među kojima su bili Nediljko Rančić i Mladen Lucin koji su mi dali te informacije i upoznali me s topografijom otoka, stanjem na terenu, mogućnošću lokaliteta, postojanja kulturnih slojeva pojedinih razdoblja i iz toga je sve dalje krenulo, prisjeća se prof. Vidović.
Artefakti izloženi u školi “Valentina Klarina” prikupljeni su na području svih mjesta otoka Ugljana, osim Kukljice. Prapovijesnih nalaza ima petnaestak među kojima se nalaze i primjerci sivoga rožnjaka i ulomak opsidijana.
– Ti svi artefakti geološki ne pripadaju primarnim ležištima otoka Ugljana u smislu stijena. Oni su uvoz iz doline rijeke Pada, možda i iz unutrašnjosti Dinarida pa čak i južnih Alpa. Imamo i artefakt za koji možemo reći da pomiče dobnu granicu naseljavanja otoka Ugljana u kraj starijeg kamenog doba, pleistocena, i epigravetiensko kulturno razdoblje, negdje između deset i trinaest tisuća godina prije Krista, koji se ujedno i podudara sa starošću nalaza iz spilje Vlakno na Dugom otoku, kazao je prof. Vidović ustvrdivši da se iz svega što je proteklih dvadesetak godina pronađeno na otoku može nedvojbeno utvrditi da na Ugljanu postoje neolitski tragovi te da se dobna granica naseljavanja treba pomaknuti u starije kameno doba.
Kako nam je kazao sudionik istraživanja Mladen Lucin, ova školska zbirka mogla bi postati začetak jedne zavičajne zbirke u koju bi se moglo uključiti i one nalaze s otoka Ugljana koji se sad nalaze drugdje. Uz osiguranje uvjeta koje propisuje muzeološka struka te zakonskih preduvjeta u prikladnom javnom objektu, Preko bi tijekom cijele godine moglo predstaviti arheološko blago kako samim stanovnicima otoka, tako i mnogobrojnim posjetiteljima.
