Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će se do listopada izraditi prijedlog zakona o porezu na imovinu: ‘Rade se opsežne pripreme za uvođenje poreza na imovinu prema ekonomskoj snazi i stvarnoj vrijednosti imovine u vlasništvu.’
‘Na cestama gledam automobile skuplje od 3 milijuna kuna i prekrasne jahte. Potreban je sustav da svatko plaća porez s realnim mogućnostima, i tu će nam pomoći puna primjena OIB-a’, rekla je Kosor i najavila da će se na tome raditi preko ljeta.
Cilj izmjena Zakona o porezu na dobit je preciznije uređenje kako bi se spriječio prijenos dobiti među različitim društvima istog poduzetnika kao što je to često bio slučaj do sada.
Također, taj zakon se uređuje u dijelu podmirivanja troškova za privatni život dioničara, članova društava i s njima povezanih osoba iz sredstava poslovanja kao i u dijelu korištenja određene imovine evidentirane kao trajne i to: plovila (osobito jahti i glisera), zrakoplova, apartmana i kuća za odnor u privatne svrhe dok se troškovi (benzin, osiguranje, održavanje) priznaju kao poslovni rashod društva, čime umanjuju osnovicu poreza na dobit.
Ministar financija Ivan Šuker pojasnio je da će poduzetnici koji su i vlasnici jahti ili apartmana morati na kraju godine prikazati da su na jahti zaradili 7 posto od nabavne vrijednosti plovila, ili da ostvaruju prihod od najmanje 5 posto od nabavne vrijednosti apartmana.
Šuker je rekao i kako je bio čest slučaj da jedan poduzetnik osnuje tvrtku na području državne skrbi koja bi dobro poslovala, ali bi koristila olakšice koje joj pruža status područja od posebne državne skrbi i tvrtku u Zagrebu koja bi, uobičajeno, poslovala s gubitkom. Time se spriječava ‘prelijevanje’ dobiti s jednog društva na drugo.
Izmjenama se uvodi i plaćanje poreza na dobit po odbitku po stopi od 20 posto na sve usluge koje su plaćene osobama sa sjedništem u državama kojima je porezna stopa ispod 12,5 posto. Naime, time bi se trebale spriječiti najčešće fiktivne isplate tvrtkama u poreznim oazama, a točan popis država na koje se to odnosi Šuker će tek donijeti.
Vlada je danas izglasala i izmjene Zakona o porezu na dohodak prema kojem se uvode tri nove porezne stope i ukidaju olakšice.
‘Do kraja godine će 1.450 000 građana imati veća primanja i to za ukupno 1,5 milijardi kuna. Dakle, povećat će se standard svih ljudi koji su do sada plaćali krizni porez’, rekao je Šuker i izrazio nadu da će građani shvatiti da se Vlada odriče velikog dijela proračuna.
Šuker objašnjava kako u Hrvatskoj 2.774 000 građana prima neku vrstu dohotka, a da 20.000 do 50.000 kuna plaće ima oko 10.000 građana. Građana koji imaju primanja veća od 50.000 Šuker je nabrojao 1.317 ili 0,41 posto stanovništva. Kaže kako se u državni proračun godišnje ‘sliju’ 124 milijarde kuna od poreza na dohodak, s time da od onih koji primaju plaću veću od 20.000 kn otpada oko 11 posto ili 13.800 milijarde kuna.
Plaće u iznosu do 3600 kuna oporezivat će se s 12 posto, od 3600 do 10.800 kuna porez će biti 25 posto, a plaće veće od 10.800 kuna oporezivat će se po stopi od 40 posto. Porez na dohodak neće se plaćati za stipendije iz EU ili zaklada, za potpore za novorođenčad i dodatke na mirovinu.
