ZADAR – Iz Rijeke, Pule ili Osijeka, Karlovca ili Dubrovnika, državnoj Agenciji za posredovanje u prometu nekretnina (APN) unatrag više od tri tjedna, koliko traje prikupljanje zahtjeva za dodjelu državnog zajma za kupnju novog stana, nije pristigao niti jedan zahtjev! Govore to najnoviji podaci APN-a, prema kojima im je od 19. travnja pristiglo ukupno 20 zahtjeva, što je otprilike jedan dnevno, no niti jedan, zanimljivo je, od 7. svibnja naovamo. U Agenciji se, međutim, vole pohvaliti velikim brojem poziva građana koji se o zajmovima raspituju, pa kažu da su od prvog dana zaprimanja zahtjeva do sada zaprimili 230 upita. Uzme li se u obzir da je do 7. svibnja upita bilo 218, to znači da je APN u posljednjih tjedan dana nazvalo svega 12 građana, odnosno niti dva dnevno.
Do sada je, od ukupno dvadeset zahtjeva, njih sedam pristiglo iz Zagreba, po dva iz Samobora i Varaždina te po jedan iz Splita, Vinkovaca, Zadra, Velike Gorice, Virovitice, Nove Gradiške, Koprivnice, Sinja i Dugog Sela.
Podsjetimo, država na raspolaganju za poticanje prodaje novosagrađenih stanova ima 32,4 milijuna kuna, no kako se do sada javilo svega 20 kupaca, a među njima je tek 11 valjanih zahtjeva, to znači da je, s hipotetskom prosječnom kvadraturom po stanu od 60 četvornih metara, odnosno na 660 četvornih metara u 11 stanova, i prosječnim zajmom od 200 eura po kvadratu, država do sada “potrošila” svega 132 tisuće eura, odnosno 957 tisuća kuna, što je tri posto od ukupnih sredstava s kojima raspolaže. Pritom, bitno je napomenuti, do sada nije kupljen niti jedan stan uz državni zajam jer je svih 11 valjanih zahtjeva još u obradi. Kako je naumila Vlada, svih 32,4 milijuna kuna za zajam bit će potrošeno do kraja lipnja, no kako zainteresiranih za poticaje ima daleko manje od predviđenih sredstava, ona će potrajati i puno duže. Na tržištu, istovremeno, ima oko 10.500 novih, a neprodanih stanova, i još oko 30.000 starijih, za koje se državni zajam ne može dobiti.
Upravo je to problem – novih je stanova malo, daleko manje od starih, koji ne ostvaruju pravo na zajam, a ima obitelji koje zbog jedne plaće manje ne mogu otplaćivati kredit za stan, i onih koji bi njihov stan kupili. Oni pravo na državni zajam ne ostvaruju, budući da je prodavatelj fizička osoba, a ne građevinska tvrtka.
Zahtjeva za zajam općenito nema više jer onih desetak tisuća eura državnog poticaja, koliko god on povoljan bio, ne znači puno ako se u banci ne može dobiti preostalih sto tisuća eura kredita.
“Zamislite četveročlanu obitelj s dvije prosječne plaće od 5.000 kuna – koliku si mjesečnu ratu za stan ona može priuštiti – nipošto dovoljnu za stan koji košta 100, 120 tisuća eura. Takva obitelj onda nema interesa niti za zajam”, napominje jedan agent za nekretnine kojem je, kako kaže, od početka bilo jasno da je riječ o promašenom programu. Istovremeno, ovakvim se Vladinim programom održavaju previsoke cijene novogradnji.
Da je kupaca općenito malo, i sve manje, govori podatak Porezne uprave, prema kojem je prvi stan lani kupilo čak 19.000 ljudi manje negoli u 2008. godini, odnosno njih 84.712 naspram 103.768 u 2008. godini.
