Otpad je trenutno gorući problem zaštite okoliša na području općine Kistanje. Na
prostoru općine Kistanje postoji velik je broj ilegalnih, “divljih” odlagališta koja
onečišćuju okoliš, ugrožavaju zdravlje svih živih bića, narušavaju estetiku pejzaža i
turističko-rekreativni potencijal te često uzrokuju požare. Zbog propusnosti krša na
ovom području ti su negativni učinci po okoliš višestruko multiplicirani.
Prirodne geografske strukture (jame, špilje, rascjepi i sl.) redovito su korištene za
odlaganje sitnog i krupnog otpada, te životinjskih lešina.
Udruga mladih provodi akciju “Ne bacajmo smeće kuda voda teče” koja se odnosi
na dokumentiranje onečišćenih i devastiranih speleoloških objekata na području
općine Kistanje, u cilju edukacije lokalnog stanovni štva, a financirana je od strane
Zaklade „Kajo Dadić” iz Splita u sklopu decentraliziranog modela financiranja
Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva
Ova aktivnost omogućit će široj javnosti ne samo da “zaviri” u podzemni svijet općine i tako upozna njegove osobitosti i ljepote, već i negativne utjecaje kojima je izložen. Cilj projekta je podizanje svijesti i promicanje zaštite krškog podzemlja, toga jedinstvenog prirodnog bogatstva – napomenuo je Paško Ivanović, voditelj projekta.
Očuvanje krša i podzemlja istaknuti su kao jedan od najvažnijih ciljeva zaštite
prirode u Hrvatskoj. Podzemlje, osobito u području vapnenačkoga krša, obiluje
endemičnim vrstama koje su, kao i njihova staništa, zaštićeni Zakonom o zaštiti
prirode. Usprkos zakonu, podzemlje je stalno, posredno ili neposredno, izloženo
negativnim utjecajima ljudske aktivnosti, a kao najčešće i najopasni je su
onečišćenja vodenih tokova i korištenje prirodnih podzemnih prostora kao
odlagališta krutog otpada. Kako bi popravili sadašnje stanje moramo promijeniti
odnos prema tome, od oka skrivenom bogatstvu i shvatiti značenje njegova
očuvanja.
Divlja odlagališta otpada, sitnoga i krupnoga, vrlo su veliki i opasni izvori
onečišćenja podzemnih voda. Tako da pored komunalnog otpada, u podzemlju
često nalazimo bijelu tehniku, gume i sl. U blizini naselja gotovo da nema
speleoloških objekata koji nisu izložen i ljudskom vandalizmu i destrukciji špiljskih
ukrasa. Jame povremeno služe i kao deponiji uginulih životinja, te klaoničkog
otpada.
Edukacija stanovništva o gore navedenim problemima i mogućnostima zaštite nije nikad provođena, a posebnu pažnju potrebno je posvetiti osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj populaciji.
