ZADAR – Dubrovčani plaćaju najveći prirez u Dalmaciji od 15 posto, a u Hrvatskoj im, nakon zagrebačkih 18 posto prireza, pripada drugo mjesto na ljestvici najvećih prireza. Konkretno u kunama, to znači da, nakon što se na bruto plaću od 10.000 kuna, obračunaju doprinosi, porezi i harač, Zadrani koji prirez ne plaćaju, u “bušti” dobiju 6537 kuna, Splićani koji prirez plaćaju po 10 posto na ruke dobiju 6423 kune, a Dubrovčani 6366 kuna. U odnosu na zadarske, dubrovačke su plaće zbog prireza manje 171 kunu, a od splitskih 57 kuna.
Prirez je namet koji se obračunava na porez na dohodak i direktan je prihod gradova i općina koji sami odlučuju hoće li njime udarati po džepovima ljudi koji žive na njihovu području.
Dubrovčanima prirez više ne može rasti, jer su njihove gradske vlasti iskoristile maksimalnu, zakonom propisanu, stopu za gradove iznad 30.000 stanovnika od 15 posto.
Imoćani i Kaštelani
Gradovi s manjim brojem stanovnika mogu odrezati do 12 posto prireza, a općine do 10 posto. Od 32 grada u četiri dalmatinske županije njih 21 uvelo je prirez, kao i 46 od 99 općina.
Najmanji prirez od jedan posto u Dalmaciji uvela je Općina Zadvarje, a maksimalno zakonski dopušten prirez za općine od 10 posto uvelo je njih čak 14: Primošten, Bilice, Bol, Sutivan, Jelsa, Podgora, Tučepi, Hrvace, Mljet, Župa Dubrovačka, Blato, Trpanj, Otok i Polača.
Zanimljivo je da prirez nije omiljen kod gradskih i općinskih vlasti na području Zadarske županije: od šest gradova uveo ga je samo Benkovac, a od 28 općina imaju ih samo Gračac i Polača.
Očito je da se na području te županije lokalni proračuni ne pune dodatnim sjedanjem na plaće građana. U Dalmaciji, nakon Dubrovčana, najveći prirez od 12 posto plaćaju Imoćani i Kaštelani, a slijede ih oni koji ga plaćaju po stopi od 10 posto – ljudi koji žive u Splitu, Šibeniku, Solinu, Metkoviću, Makarskoj i Vrgorcu…
Svih pet gradova na području Šibensko-kninske županije ubire od svojih građana i prirez koji se kreće u rasponu od 5 do 10 posto, kao i općine, po stopi koja je najniža u Erveniku i Kistanjama (3 posto).
Grad Šibenik prirez od 10 posto ima od 2002. i od njega godišnje inkasira u proračun oko deset milijuna kuna. Vodičani su uveli “dopunski lokalni porez” od svega šest posto i lani uprihodili oko 550 tisuća kuna, a samo za jedan postotni poen manji prirez (5 posto) imaju lokalne samouprave na području posebne državne skrbi, poput Knina, Drniša i Skradina, iako istodobno od države uživaju određene porezne olakšice.
U Kninu je lani na račun prireza utrženo nešto više od milijun kuna, dok su Drnišani, s manjim brojem zaposlenih, po toj osnovi proračun pojačali za oko 800 tisuća kuna.
Isplata plaća
U Skradinu je ovaj porezni prihod skromniji, zbog malog broja zaposlenih. Lani je iznosio 185 tisuća kuna, a namijenjen je, napominje gradonačelnik Nediljko Dujić, za izgradnju komunalne infrastrukture i unapređenje gospodarskog razvoja.
– Mi prirezom na plaće financiramo rad gradske uprave, odnosno gradskih ustanova jer nam država za to ne donira sredstva. Spadamo u potpomognuta područja, a ne ona koja u cijelosti dotira državni proračun – pojašnjava kninska gradonačelnica Josipa Rimac.
Gradske vlasti u Metkoviću novac prikupljen od prireza koji je uveden 2001. u iznosu od 10 posto koriste za unapređenje komunalneinfrastrukture i isplatu plaća društvima u većinskom gradskom vlasništvu.
