Službu Muke Gospodnje na Veliki petak sinoć je u katedrali Sv. Stošije u Zadru predvodio mons. Mario Roberto Cassari, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj. Nakon obreda održana je procesija brojnih Zadrana s križem, Širokom ulicom, Narodnim trgom, Ulicom Elizabete Kotromanić do crkve Sv. Šime. Za vrijeme procesije pjevali su se prijekori “Puče moj, što učinih tebi…”
Na Veliki petak spominjemo se Isusove muke i smrti na križu kojima je pobijedio grijeh, tamu i zlo. Krist je prihvaćanjem muke i patnje ušao u Očevu volju i njegov plan spasenja i otkupljenja čovječanstva.
– Veliki petak je petak Muke Gospodnje, kada kao vjernici stojimo pred najvećom tajnom ljudske povijesti. Božji Sin, Spasitelj i Otkupitelj čovjeka smaknut je smrću na križu. On koji je prošao ovom zemljom čineći dobro i ozdravljajući sve kojima bijaše ovladao đavao, odbačen i osuđen od svog naroda doživljava najstrašniju smrt. Međutim, njegova smrt nije bila njegov poraz. Ona je najveće očitovanje njegove ljubavi prema nama, do kraja nas je ljubio, rekao je don Marino Ninčević, ravnatelj Nadbiskupskog sjemeništa “Zmajević”, prije početka Službe Muke Gospodnje. On je zatim potaknuo na razmišljanje o smislu Kristove muke i smrti te otajstvu otkupljenja.
– Je li moguće ostati ravnodušan prema ljubavi kojom nas je Krist ljubio sve do smrti, da nas ne ostavi napuštene, upitao je na početku propovijedi mons. Mario Roberto Cassari.
– Prorok Izaija bilježi: “On slabosti naše ponese, naše boli uze na se… Za naše je grijehe on proboden, za opačine naše satrt.” Isusovo srce i danas probada ljudska zloća, i danas je pritisnut grijesima, ratovima, nepravdama, nasiljem, a sve to pritišće muškarce i žene u tolikim krajevima zemlje. Prorok Izaija dodaje: “Zlostavljahu ga, a on se pokori, i usta svojih ne otvori. Ko janje na klanje odvedoše ga.” Isus je zaista poput janjeta koje je zametnulo boj protiv zla; on je kao janje među vukovima, kazao je mons. Cassari o naviještenoj Božjoj Riječi.
– Isus je na smrt satrt, jer nije želio izgubiti nikoga od nas, ali muka se nastavlja i danas u našem svijetu. Nastavlja se u brojnim “maslinskim vrtovima” razasutim po cijeloj zemljinoj planeti gdje su muškarci i žene ostavljeni sami u svojim mukama, naveo je apostolski nuncij u RH misleći pritom na napuštene i osamljene bolesnike, mnoštvo izbjeglih zbog ratova, na smrt osuđene, na one koji su žrtve patnje i na tolike ljude koji su pogođeni ratom, bolima i očajem.
– Dobro nam je poznato da je Isus cijeli svoj život sakupljao raspršene, ozdravljao bolesne, naviještajući kraljevstvo mira, pravednosti i ljubavi. Upravo je to njegovo zalaganje bilo motiv njegove osude na smrt. Protivili su mu se jer je bio milosrdan, ljubio je sve, pa i neprijatelje, svima je s lakoćom opraštao. Mnogi su ga slijedili. Spasio nas je križem koji je stavio na svoja ramena. Nama križ nije prokletstvo. Križ i evanđelje su Radosna vijest, izvor novog života. Na tom križu Isus je pobijedio ljubav prema samom sebi. Oslobodio je ljude od straha da služe bližnjima, od straha da se solidariziraju, od straha da nam evanđelje nešto oduzima. Kristov križ nas oslobađa ropstva da mislimo samo na sebe, da ljubimo samo sebe, i daje nam slobodu da raširimo ruke i srce sve do na kraj svijeta. Veliki petak nam širi srce kao što su ruke na križu raširene da bi svi osjetili snagu ljubavi Božje koja sve podnosi, sve pokriva, sve oprašta i sve spašava.
Dragi prijatelji, povjerimo se svemoćnoj ljubavi raspetoga Krista te hrabro i u Hrvatskoj posvjedočimo svoju ljubav prema propetom Isusu, istaknuto je u porukama apostolskog nuncija u RH.
