ZADAR – Prvi hrvatski Dan migrene obilježen je 21. ožujka 2004. godine u organizaciji Hrvatskog društva za neurovaskularne poremećaje i Društva za promicanje i očuvanje zdravlja mozga “Zdravi mozak”. Tom je prigodom šira populacija upoznata s ovom sve češćom bolesti današnjice. Od migrene u svijetu danas boluje više od milijardu ljudi, dok u Hrvatskoj migrena pogađa više od 400 tisuća osoba. Točan uzrok migrenskih bolova nije poznat, no čini se da na njihovu pojavu utjecaj imaju geni, pa i neki neurološki poremećaji. U povodu ovogodišnjeg Dana migrene o toj sve učestalijoj bolesti nešto više nam je rekao dr. Damir Mišlov, neurolog u Općoj bolnici Zadar.
– Migrena je jedna od najčešćih primarnih vrsta glavobolje. Podaci o učestalosti javljanja ove bolesti različiti su te kazuju da čak do 20 posto populacije u svijetu danas ima migrenske oblike glavobolje. Učestalije se javlja kod žena nego kod muškaraca i to u omjeru 20 prema 6 posto. Obično se javlja u mlađoj dobi, dakle od djetinjstva pa do 30 godine života. Javlja se u različitim vremenskim intervalima, kod nekoga se javlja jedan do dva puta godišnje, kod drugih se javlja dva puta mjesečno, a kod ostalih čak i češće. Pravi uzrok migrene nije poznat. No pozitivna obiteljska anamneza, dakle, to što se u nekih obitelji javlja češće nego kod drugih, može se povezati s genskom sklonošću pojavljivanja same glavobolje. Neki autori navode da se migrena najčešće javlja i kod određenog tipa osoba, dakle, jako inteligentnih osoba, ambicioznih, temperamentnih, osjetljivih kod kojih je upravo ta težnja da što bolje, kvalitetnije i brže odrade posao jedan od provocirajućih momenata koji izaziva glavobolju kazao je dr. Mišlov.
Na nastanak migrenskog napadaja utječe i stres te relaksacija nakon stresa, san, trauma, osjetna stimulacija, hrana, atmosferske promjene te hormonske promjene kod žena.
– Danas se smatra da je moždano deblo generator migrene. On izaziva određene promjene u cirkulaciji. Najprije dođe do suženja krvnih žila, javljaju se određeni simptomi aure, a nakon toga dolazi do enormnog proširenja krvnih žila. Kako su one vrlo osjetljive na jako proširenje, upravo ono stvara tu intenzivnu bol koju pacijenti često okarakteriziraju kao “lupanje srca u glavi”. Zbog proširenja krvnih žila dolazi do otpuštanja određenih upalnih supstanci koje još više potenciraju bolnost. Postoje i određeni okidači koji aktiviraju samu migrenu, promjene hormonskih stanja kod žena, određeni lijekovi, nedovoljno sna, glad, žeđ, promjene klimatskih uvjeta, neke vrste hrane kao što su sir i čokolada, alkohol i pušenje, kazao je dr. Mišlov.
Migrena je povremena glavobolja koju karakterizira pulsirajuća bol obično praćena mučninom, povraćanjem i pojačanom osjetljivošću na svjetlost i buku, a može potrajati od četiri do 72 sata.
– Prva faza migrene je prodromalni stadij. Javlja se u 40 do 50 posto bolesnika. Okarakteriziran je promjenom na psihičkom planu. Osobe i po mjesec dana prije osjete određene promjene, postaju depresivne, hiperaktivne, prevesele, imaju osjećaj gladi za pojedinim jelima ili su preumorni. U toj fazi neki pacijenti već mogu predvidjeti napad migrene. Druga faza bolesti je aura koja se javlja u 15 do 20 posto bolesnika. Uglavnom obuhvaća neurološke probleme koji prethode samom napadu. Ta faza traje 5 do 20 minuta, a simptomi karakteristični za auru mogu biti vidni, osjetni, poremećaji govora i motorike. Neki od pacijenata mogu imati slušne i mirisne halucinacije. Cijeli niz manifestacija se može javiti kao uvod u glavobolju. Treća faza kod migrene je bolna faza koja obično počinje najčešće na jednoj strani glave, bol ima karakteristiku pulsiranja i ona može biti izrazito jaka, ali i relativno podnošljiva. Bolna faza traje od 4 do 72 sata kod odraslih, dok je kod djece to nešto kraće. Ta izrazita bol je praćena mučninom te nagonom na povraćanje. Bolesnici su preosjetljivi na jaku svjetlost, na buku te na određene mirise. U četvrtoj, završnoj fazi bol postupno popušta, ljudima je tada već lakše i spavanjem ubrzaju sam oporavak, kazao je dr. Mišlov.
Migrena nije samo glavobolja, a rezultati istraživanja ukazuju da osoba koja pati od migrene ima narušen obiteljski i društveni život te je u stalnom strahu i neizvjesnosti od sljedećeg napada.
Da bi ljudima olakšali svakodnevne aktivnosti, kako bi u što manjoj mjeri patili od te bolnosti, liječnici im propisuju određene lijekove koji bi im pomogli da sam razvoj migrene bude zaustavljen. Radi se o blažim analgeticima, tipa Aspirin pa do nesteroidnih antireumatika, tipa Ibuprofen, Voltaren i sl. Ako se radi o izrazito jakim glavoboljama mogu se u liječenju uključiti i novi lijekovi, tzv. triptani (Imigran, Zomig te Maxalt).
Prema istraživanjima utjecaja migrene na društveni i privatni život, oboljeli prosječno šest dana u tjednu rade s pola radnog potencijala, a 56 posto njih izgubi prosječno dva radna dana mjesečno.
Prema riječima liječnika učestalost migrenskih glavobolja obično se smanjuje nakon 40 godine života.
