Poskupljenje prirodnog plina od 15 posto za kućanstva, odnosno 20 posto za gospodarstvo, uvedeno s prvim danom 2010., samo je uvertira u poskupljenja, prvenstveno režijska, koja nas još očekuju ove godine. Zbog skupljeg plina, ali općenito namjere da se cijena izjednači s europskima, na proljeće će najvjerojatnije poskupjeti i struja, nagađa se za 10 posto, dok bi i cijena grijanja mogla skočiti za 25 posto.
Tako će, u konačnici, kućanstvo u 60 četvornih metara stana koje se, primjerice, grije na plin, pri čemu je takvih u Hrvatskoj oko 600.000, na skuplje grijanje i struju u godini dana morati izdvojiti oko 550 kuna više, koliko i kućanstvo koje se grije na toplanu, u primjerice Zagrebu.
Sada kućanstvo u 60-tak četvornih metara u Zagrebu, koje se grije na toplanu, ima prosječan račun za grijanje oko 250 kuna. S 25-postotnim poskupljenjem, račun će se podići na 312 kuna, što znači povećanje od 375 kuna za šest mjeseci grijanja. Plinsko grijanje od Nove godine je skuplje za 15 posto, pa je i račun koji je do sada iznosio 200 kuna, povećan na 230 kuna, što znači 360 kuna više u godini dana.
Kad je struja u pitanju, kućanstvo koje troši oko 2.800 kilovatsati godišnje, i ne odnosi se na, primjerice, kućanstva koja se na struju i griju, kao što je slučaj u cijeloj Dalmaciji, u slučaju 10-postotnog poskupljenja struje od 1. travnja ove godine, svoj će mjesečni račun od 150 kuna povećati na 165 kuna, što je na godišnjoj razini 180 kuna više.
Zemlje EU-a plaćaju energente 20 do 60 posto skuplje negoli hrvatski građani – poručili su u nekoliko navrata ministar gospodarstva Đuro Popijač, i premijerka Jadranka Kosor. Kako pokazuju podaci Eurostata, cijena kilovatsata struje u Hrvatskoj iznosi 0,09 eura, koliko i u Švedskoj, Finskoj, Francuskoj te približno Sloveniji ili Poljskoj.
Francuzi struju plaćaju jednako koliko i Hrvati, prvenstveno zahvaljujući velikoj domaćoj proizvodnji iz mnogobrojnih nuklearki, 0,09 eura za kilovatsat, no zato im je BDP po glavi stanovnika, izražen u paritetu kupovne moći (PPP), veći za gotovo 50 posto, što je slučaj i s Finskom, u kojoj struja košta jednako, a BDP (PPP) je tamo za gotovo 60 posto veći od hrvatskog. U Sloveniji struja košta 0,10 eura za kilovatsat, a BDP PPP je 30 posto veći od hrvatskog.
Kad je prirodni plin u pitanju, on je u Hrvatskoj, uistinu, među jeftinijima u Europi, za 42 posto jeftiniji nego u Sloveniji, ili pak, kažu Eurostatovi podaci, 20 posto jeftiniji od onog kojeg plaćaju Slovaci. Kako sada stvari stoje, jeftiniji je za 50 posto u odnosu na prosjek EU 27, odnosno za čak 62 posto od prosjeka eurozone. Činjenica je, međutim, i to da Hrvatska, kao mnoge druge zemlje EU-a, ima veliku vlastitu proizvodnju plina iz Jadrana, i sa kopna, no kako nas ugovor s talijanskim ENI-jem obavezuje na isporuku dijela plina Talijanima kroz 25 godina, prisiljeni smo plin dobavljati iz Rusije, kao i ostatak Europe, koja vlastitog plina nema. Poskupljenjem tog energenta trebala bi se pak namaknuti sredstva za gradnju novih dobavnih pravaca plina.
Unatoč poskupljenju energenata, očekuje se da hrana i ostale potrepštine u ovoj godini neće poskupljivati. Potražnja, odnosno promet u trgovini manji je za 15,5 posto u odnosu na godinu prije, i trgovci bi novim poskupljenjima stanje samo pogoršali.
