Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od oštrijih padova životnog standarda i kupovne moći u Europi. Najveći udar na građane, prvenstveno srednji sloj, bilo je uvođenje kriznog poreza i rezanje plaća.
Najnovije procjene Eurostata, statističkog ureda Europske Unije, pokazuju da je hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, izražen u paritetu kupovne moći, u 2009. pao sa 62,6 posto Unijina prosjeka, na koliko je stajao 2008., na 60,6 posto. Taj se pokazatelj uzima kao mjera kupovne moći i životnog standarda.
Eurostatističari kažu da se Hrvatska po BDP-u po stanovniku, izraženom u paritetu kupovne moći, vratila na razinu na kojoj je bila 2007. i sada muku muči s tim da ostane na razini od 60 posto Unijina prosjeka. Sudbinu Hrvatske dijeli i niz novih članica EU-a, ali i neke stare članice Unije.
Ekonomisti objašnjavaju da je na urušavanje životnog standarda najviše utjecala recesija i uvođenje novih poreza, posebno uvođenje kriznog poreza, te povećanje PDV-a na 23 posto. Na pad kupovne moći utjecalo je i rezanje plaća.
“Na loš standard utječu i cijene većine robe i usluga koje su već na razini razvijenijih članica EU, dok su plaće znatno niže, s trendom pada, a poraslo je i porezno opterećenje”, izjavio je za Jutarnji list Goran Bakula, ekonomski analitičar Nezavisnih hrvatskih sindikata.
Dok raste broj nezaposlenih, očekuje se da će uskoro prijeći i kritičnu brojku od 300.000, plaće su, zbog kriznog poreza, na silaznoj putanji, pa je prosječna plaća u listopadu prošle godine bila jedan posto manja nego u listopadu 2008. i iznosila je 5279 kuna neto, odnosno 7643 kune bruto.
Ne treba se stoga čuditi što je pad prometa u trgovini na malo u prvih deset mjeseci 2009. realno pao 15,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2008.
“Hrvatska je lani imala snažan gospodarski pad, što se naravno odrazilo i na životni standard i kvalitetu života. No, slično se dogodilo i u ostalim zemljama u tranziciji, pa je prošle godine zapravo zaustavljen proces konvergencije njihovih gospodarstava s gospodarstvima starih članica EU”, ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist Splitske banke.
Eurostatističari i hrvatski ekonomisti procjenjuju da u ovoj godini neće biti bolje. Bolju situaciju možemo očekivati tek 2011., u kojoj nam eurostatističari najavljuju rast standarda na 61 posto Unijina prosjeka. No, čak i tada bit ćemo siromašniji nego što smo bili prije izbijanja krize 2008. godine.
