ZADAR – Nisu nam potrebne ni statistike ni ankete da bismo znali kako većina građana teško spaja kraj s krajem, kako mnogi sve teže plaćaju svoje račune, osobito za komunalnu potrošnju. I ne samo umirovljenici, nego i veliki dio zaposlenih. Tek jedan manji postotak imućnijih može redovito plaćati sve mjesečne račune, ali tu ne ubrajamo one koji su se “snašli” i nakrcali svoje džepove, one koje nazivamo tajkunima i njima sličnim. Čak i poneki od njih također ne plaćaju redovito račune pa dobivaju opomene, samo, nažalost, nitko nam ne želi dati njihova konkretna imena. Premda takvi nisu zaštićeni propisima.
Opomene i isključenja
Znamo, pak, da iz zadarskih komunalnih tvrtki svakodnevno putuje bezbroj opomena na adrese dužnika, kao i to da se kod javnih bilježnika i na sudu vode mnogobrojni postupci radi naplate dugovanja. Na primjer, zadarska Elektra trenutačno potražuje više od 31 milijun kuna duga od neplatiša! Naravno, nisu sve to dužni samo građani, već i tvrtke, ali dugovanje ovome distributeru struje je zaista veliko. Lani je Elektra Zadar potraživala još i više, tako da je ovogodišnji dug potkraj studenog otprilike za desetak milijuna manji nego lanjski na kraju godine. Mnogi kupci struje, koju nisu plaćali na kraju su i isključivani iz mreže, no u HEP-u ne daju podatke o broju isključivanja! Ali nam je glasnogovornik HEP-a Radomir Milišić kazao da neurednih kupaca uvijek ima pa i takvih kojima se tijekom godine struja isključi, ne jednom, nego i više puta!
Zadarska Elektra, kao i ostale komunalne tvrtke ima stalno na sudu jako puno predmeta vezanih za tužbe protiv neplatiša. Opomene zbog neplaćanja iz ove tvrtke idu neprestano i redovito, jer svakome tko ne plati samo jedan mjesec, slijedi opomena. Ako se oglušuje i o opomene, slijedi isključenje.
Naplata duga
– U slučaju neplaćanja, a nakon isključenja mjernih mjesta iz mreže, pravna služba Elektre javnome bilježniku podnosi prijedlog za ovrhu koji se dostavlja stranci. I neki dužnici odmah po primitku rješenja o ovrsi plate svoja dugovanja. Drugi izjave prigovor i tada idemo u parnicu na sudu, a onda o ishodu sudskoga postupka ovisi hoćemo li dug naplatiti ili nećemo. Ima i trećih koji se ne oglašavaju pa od njih po pravomoćnosti rješenja o ovrsi pokušavamo naplatiti dug preko njihovih primanja, plaće, mirovine i drugog. To sve opet ovisi o podacima o dužniku s kojima raspolažemo, poput matičnog broja i o činjenici je li dužnik u radnome odnosu ili nije. Dakle, svaki slučaj je priča za sebe, govori Radomir Milišić.
Na pitanje koliko isključeni kupac treba platiti da bi ponovo dobio struju, ako je prethodno podmirio sav dug, naravno, Milišić navodi da cijena ovisi o mjestu isključenja, je li riječ o brojilu, ormariću, stupu, ali se kreće oko 169,37, pa 163,33 ili čak i 479,90 kuna.
No, nisu sva isključenja iz mreže istoga karaktera pa tako ni cijene. Ako kupac zbog sezonskoga karaktera potrošnje želi isključenje brojila, trošak isključenja iznosi 83,68 kuna isto toliko i ako kupac želi ponovno uključenje. Ali za vrijeme dok je obračunsko mjerno mjesto isključeno kupac plaća mjesečni paušal, tzv. mrežarinu. Naplaćuje se kroz paušal, između ostaloga i očitavanje potrošnje, što radnici Elektre obavljaju dva puta godišnje. Zapravo dva puta se očitava domaćinstvima, a kupcima kategorije poduzetništvo brojilo se očitava svakoga mjeseca.
