ZAGREB – Da je Hrvatska kojim slučajem u EU, držala bi neslavno prvo mjesto po smrtnosti od raka, a za to su zaslužne prije svega loše životne navike poput pušenja.
Optimizam u EU
I dok najnoviji podaci o smrtnosti od raka u zemljama EU pokazuju znatan pad iz godine u godinu, Hrvatska se ne može pohvaliti napretkom, nego broj umrlih raste, pokazuje najnovije europsko izvješće o tome, objavljeno u Annals of Oncology. Naime, prosječan broj umrlih muškaraca u 27 zemalja EU na 100.000 stanovnika između 1990. i 1994. godine pao je sa 185 na 168 u razdoblju od 2000. do 2004. godine. I brojke za žene su optimistične jer je broj smrti pao sa 104,8 na 96,9. U Hrvatskoj se, pak, godišnje zabilježi 12.682 umrlih od raka, i to 351 muškarac i 224 žene na 100.000 stanovnika, što našu zemlju svrstava u sam europski vrh smrtnosti od raka.
Istraživači prof. dr. Carlo La Vecchia i prof. dr. Mario Negri s medicinskog fakulteta u Milanu te prof. dr. Fabio Levi sa Sveučilišta u Lausannei tvrde da je za pozitivan europski trend u velikoj mjeri zaslužna zabrana pušenja u javnim prostorima i smanjenje potrošnje cigareta, čime je automatski opao broj oboljelih i umrlih od raka pluća i bronha.
Loše životne navike
Da loše životne navike snažno utječu na zdravlje, pokazuju podaci prema kojima u europskim zemljama gdje se troši više alkohola i cigareta i više oboljelih od raka pluća, ždrijela i jednjaka te želuca i debelog crijeva. Prof. dr. Edo Vrdoljak, predstojnik Klinike za onkologiju KBC-a Split, ističe da onkolozi mogu izliječiti 50 % zloćudnih bolesti, ali da sami građani mogu učiniti puno više.
– U Hrvatskoj godišnje od raka pluća umre oko 3000 osoba. Taj je rak u 90 posto slučajeva uzrokovan pušenjem pa, kad bi pušači odlučili reći zbogom pušenju, u Hrvatskoj bi od raka pluća umrlo samo 300 osoba godišnje – ističe dr. Vrdoljak. No, i duge vrste raka znatno bi se smanjile kad bi se više učinilo na suzbijanju pušenja jer se, prema podacima američkog Nacionalnog instituta za rak, oko 50 posto svih vrsta raka povezuje s pušenjem.
Upravo ti podaci razlog su što Europsko onkološko društvo smatra da i dalje treba ustrajati u prevenciji jer ni najbolji lijekovi koji su na raspolaganju oboljelima od karcinoma ne mogu izliječiti toliko koliko građani sami mogu spriječiti nastanak bolesti. Dobar primjer je upravo Hrvatska.
