Mlada znanstvenica s Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu dokaz je da Hrvatska može imati blistavu znanstvenu budućnost, piše Dalmacija danas. Institut za oceanografiju i ribarstvo za 2021. godinu nagradu za popularizaciju znanosti je dodijelio dr.sc. Nataliji Dunić, rodom iz Lukorana.
Popularizacija znanosti podrazumijeva predstavljanje znanstvenih otkrića i znanstvenih metoda široj javnosti na popularan i razumljiv način. Najbolji popularizatori i komunikatori znanosti bi trebali biti upravo znanstvenici, no na žalost u Hrvatskoj većina znanstvenika još uvijek nerado priča o onome što rade.
– Osim što se znanstvenici bave istraživanjem, već zadnjih nekoliko godina se vidi i trend u komuniciranju onoga što rade prema široj javnosti. Počevši s Festivalom znanosti, znanstvenici sve više javno komuniciraju svoja područja istraživanja, bilo to predavanjima, radionicama, pišući knjige, javnim nastupima i slično, objašnjava Dunić ulogu znanstvenika.
Natalija dolazi s otoka Ugljana, iz malog mjesta Lukoran koje broji oko 300 stanovnika, te kako navodi, poznato joj je odrastanje uz “nikakve mogućnosti”. S troje svojih kolega prošlo ljeto pokrenula je incijativu pod nazivom Oceaonografi na otoku. Cilj je bio donijeti neku aktivnost na hrvatske otoke obzirom da su tamo djeca vrlo često “zakinuta” s edukacijskim sadržajem van školskih obveza. Radionice su održane u Veloj Luci, na otoku Ugljanu te u mjestu Vrbovska na Hvaru, dok su ovo ljeto posjetili i mjesto Grohote na otoku Šolti, te Postire na Braču, a planiraju s aktivnostima i za nadolazeće ljeto.
– Već u osnovnoj školi svima je bilo jasno da ja nisam za humanističke znanosti. Uvijek sam više voljela matematiku, informatiku, a posebice fiziku. U četvrtom razredu srednje škole matematičke gimnazije Franjo Petrić u Zadru imala sam prilike dotaknuti se i moderne fizike čime mi se dodatno pobudio interes. Na faksu se pak javila ljubav prema moru, vjerojatno jer su mi gotovo svi u familiji pomorci, pa sam i ja dosta vezana uz more. Tako sam se odlučila za geofizičke znanosti, odnosno oceanografiju. Završila sam Fiziku okoliša na splitskom PMF-u, a nedugo nakon diplome, upisala sam i doktorski studij Geofizike na zagrebačkom PMF -u. Svoje istraživanje sam radila na Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. Prije tri godine sam doktorirala i nastavila raditi na Institutu za oceanografiju i ribarstvo”, opisuje Dunić svoj put do znanstvenice.
Smatra da znanstvenici u Hrvatskoj još uvijek nisu dovoljno cijenjeni, barem ne onoliko koliko bi trebali biti.
– I u krugu znanstvenika ima kolega koji će se veseliti vašem radu, ali i onih kojima će smetati. No, gledajući trend čini mi se da idemo prema boljem. Ja se bavim istraživanjem klimatskih promjena što je samo po sebi kontroverzna tema. Ljudi samo čekaju da vam kažu „bili ste u krivu, nema nikakvih klimatskih promjena”. Kad mene novinari pitaju da dam komentar na znanstvene vijesti, primjerice, podizanje i spuštanje razine mora, poplave, otapanja ledenjaka, porast temperature u moru i sl., svoje izjave temeljim na onome što znam, što struka kaže i na kraju krajeva temeljem onoga što i sama vidim u mjerenim podacima. Tada uslijede svakojaki komentari. Nekad bude teško vidjeti komentare ispod objavljenog članka, jer znate da ste dali sve od sebe i izdvojili svoje slobodno popodne, no s vremenom sam naučila ne uzimati ih k srcu.
Inspiracija u onome što radim su mi svi, a posebice zanimanje šire javnosti za temu. Uvijek sam nalazila vrijeme za one koji tražu odgovore na brojna pitanja vezano za klimatske promjene i dinamiku našeg Jadrana. Ja volim svoj posao, i mislim da je na kraju to i najbitnije. Popularizaciju znanosti ne možete raditi ako ne volite to što radite, kaže Dunić.
Cijeli intervju dostupan je na linku.
