ZAGREB – Pevec nije jedini: podaci centralne banke pokazuju da je svaki deseti kredit odobren tvrtkama i svaki dvadeseti dan građanima nenaplativ. Iznos dospjelih, a nenaplaćenih kredita je oko 15 milijardi kuna, no ozbiljni problemi za dužnike i banke tek nastupaju. Bankarski analitičari kažu da će se u 2010. udio nenaplativih kredita povećati i do 15 posto, pa će lista tvrtki koje ne mogu vraćati kredite biti poveća.
Stanovništvo je u nešto boljoj poziciji jer su, pokazala je analiza o financijskoj stabilnosti HNB-a, banke ipak vodile razumnu politiku kreditiranja te su uglavnom davale kredite mlađim, obrazovanim pojedincima s izglednim rastom primanja u budućnosti. No, HNB je uočio da kod sedam posto obitelji više od 30 posto raspoloživog dohotka odlazi na otplate kredite.
Njih je ocijenila ranjivima. – Problemi u realnom sektoru moraju se odraziti i na bankovni sustav – kaže Zdeslav Šantić, analitičar Splitske banke koji očekuje da će udio loših kredita kod poduzeća porasti na oko 12 posto. Centralna banka i dalje uvjerava da su rezerve komercijalnih banaka dovoljne da izdrže i takav udar, no on neće proći bez negativnog utjecaja na okruženje.
Dr. Josip Tica s Ekonomskog fakulteta očekuje da će prezaduženost RH dovesti do pada kreditnog rejtinga države, što će dignuti kamate i smanjiti profitabilnost banaka. Troškovi rezervacija za loše kredite u prvom dijelu godine porasli su više od 320 posto, na 1,1 milijardu kuna, te su pojeli više od četvrtine dobiti banaka. Pitanje je hoće li vlasnici prihvatiti pad profita ili će pošto-poto tražiti od uprava da im isporučuju visoku dobit, što nije moguće bez daljnjeg dizanja kamata. Ako ga i bude, kapital će biti skup.
Božo Prka, predsjednik uprave Privredne banke Zagreb, ostao je usamljen u stavu da treba rušiti kamate. Prka je vjerojatno imao na umu i događanja u okruženju jer je gotovo svuda udio loših kredita porastao od dva do tri puta. Talijanske su banke ovaj mjesec uvele jednogodišnji moratorij na otplatu za sve koji ostanu bez posla. Slovenija ima drugi pristup; država jamči za kredite građana koji ostanu bez posla ili mladih obitelji bez radnog odnosa.
– Kod stanovništva najveći rizik predstavlja smanjenje razine zaposlenosti, no udio loših kredita kod građana ne bi smio dosegnuti dvoznamenkaste razine – procjenjuje Šantić. Taj analitičar očekuje da će banke biti znatno opreznije kod kreditiranja tvrtki, dok će kod stanovništva glavni filtar biti evidencija u HROK-u, registru svih kredita. Ekonomisti vjeruju da će problemi s naplatom kulminirati za godinu dana, kada se očekuje i rekordna nezaposlenost, dok tvrtke guši nelikvidnost.
