ZAGREB – Hrvati će nakon ulaska u EU skuplje plaćati kruh, mlijeko, lijekove i cigarete, a zdravstvo i obrazovanje mogli bi postati dostupni samo imućnijim slojevima društva. No, pojeftinit će voće, povrće i meso te odjeća i obuća, dok će telekomunikacijske usluge i internet postati dostupniji nego sada.
Uplašeni Irci prihvatili Lisabonski sporazum
Tvrde to analitičari koji analiziraju kako će se članstvo u Uniji odraziti na standard hrvatskih građana. Ulazak u EU povezan je s nizom reformi, među kojima će se na kretanje cijena vjerojatno najviše odraziti mjere porezne politike. To se posebno odnosi na ukidanje nulte stope PDV-a, koja nije uskladu s pravnom stečevinom Unije.
Jačanje konkurencije
Na kretanje cijena utjecat će i trošarine, od kojih bi neke, poput onih na cigarete, trebale rasti, a očekuje se i uvođenje nekih novih, kao što su posebni porezi na struju i plin. Ulazak na jedinstveno EU Hrvatskoj će donijeti i znatno jačanje konkurencije na domaćem terenu.
– Doći će do usklađivanja cijena u Hrvatskoj s onima u ostalim članicama, posebno u segmentu usluga, koje bi postupno mogle porasti za 15 do 20 posto. Posebno bi mogle porasti cijene zdravstvenih usluga, osobito zubara, ali i obrazovanja, te komunalnih usluga – kaže Zdeslav Šantić, ekonomski analitičar.
Osim prilagodbe standardima Unije, na rast cijena zdravstva mogle bi utjecati i reforme, koje su neophodne.
To, kaže Šantić, među ostalim, znači i uvođenje viših participacija. Učinke liberalizacije tržišta usluga osjetit će i frizeri i kafići, pa bi i cijene njihovih usluga mogle porasti. Slični trendovi, napominje Šantić, čekaju i cijene plina i struje, koje su u Hrvatskoj još uvijek “zaleđene” i kao takve među najnižima u Europi, kao i cijene komunalija, koje lokalne vlasti drže pod paskom.
Dvostruko jeftiniji internet
Veliku korist od članstva u Uniji Hrvati bi mogli imati u segmentu telekomunikacijskih usluga. Prema riječima Damira Novotnyja, neovisnog ekonomista, jačanje konkurencije i prilagodba EU propisima dovest će do značajnog pada cijena usluga fiksne telefonije, dok bi cijene mobilne telefonije mogle pasti za trećinu, a cijene interneta čak se i prepoloviti.
Zbog ukidanja nulte stope PDV-a sasvim je izvjesno da će cijene kruha, mlijeka, lijekova i ortopedskih pomagala ići gore. No, nitko se ne usuđuje prognozirati koliko će poskupjeti, jer će to ovisiti o i uvođenju snižene stope PDV-a.
S druge strane, rast cijena kruha i mlijeka građani bi mogli kompenzirati očekivanim padom cijena ostalih vrsta hrane, posebno voća, povrća i mesa. Razlog je jačanje konkurencije, do čega će dovesti i ulazak novih trgovačkih lanaca na hrvatsko tržište. Cijena hrane u Hrvatskoj mogla bi pasti do 30 posto, smatra Novotny.
Plaće neće rasti zbog ulaska u EU
Iako iskustva svih tranzicijskih zemalja koje su u posljednja dva vala pristupale EU pokazuje da je u njima došlo do značajnog rasta plaća, analitičari smatraju da se to u Hrvatskoj neće dogoditi.
Plaće će, prognozira Šantić, i u Hrvatskoj rasti, ali puno sporijom dinamikom nego što se to dogodilo u, primjerice, Slovačkoj ili Rumunjskoj.
Te su zemlje u EU ušle u vrijeme gospodarskog booma, kada je za rast plaća još bilo prostora, dok mi Uniji pristupamo u vrijeme krize. Naš je problem i niska konkurentnost gospodarstva, kao i veliko porezno opterećenje rada, zaključuje Šantić.
