ZADAR – Ususret Europskom prvenstvu klase 49er koje će se u Zadru održati od 29. kolovoza do 5. rujna predstavljamo vam jednu od najmlađih, olimpijskih klasa. Uvrštenje 49er-a u olimpijski program u Sydneyu 2000. mnogi smatraju prekratnicom olimpijskog jedrenja.
Ova je jedrilica bila nešto sasvim novo, potpuno drugačiji koncept jedrenja u olimpijskom programu. 49er je jedrilica za dva člana posade, s dva trapeza. Jedrilica je duga četiri metra i 995 milimetara, ima tri jedra – glavno jedro, flok i gennaker. Iako za neuko oko ova jedrilica može djelovati maleno, ona je toliko ekstremno rađena da postiže brzine i od skoro 30 čvorova na sat, odnosno skoro 60 kilometara na sat.
U svijetu jedrenja 49er je formula 1. Svaka klasa ima svoje fizičke zakonitosti, pa su tako jedriličari koji jedre u ovoj klasi uglavnom visoki između 180 i 190 centimetara i teški oko 75 kg. Uz pokoji izuzetak jedriličari koji jedre u svjetskom vrhu 49er-a uglavnom su ili nadomak 30 godina ili stariji od 30.
Australac Julian Bethwaite dizajnirao je 49er 1995. godine. U rujnu 1996. godine skupina vrhunskih jedriličara sa svih strana svijeta okupila se na jezeru Garda u Italiji kako bi testirali više različitih modela jedrilica i izabrali koji bi mogao biti najbolji da se nastavi razvijati kao skiff s dva trapeza za Olimpijske igre u Sydneyu 2000.
Na testu je bilo nekoliko starijih modela, modificiranih za ovu prigodu, poput Flying Dutchmana i novi modeli poput Lasera 5000 i Nautivele Jet. Nakon tjedan dana intenzivnog testiranja 49er se pokazao kao apsolutni favorit jedriličara. Do studenog 1996. potvrđen je kao novi olimpijski skiff. Sljedeći korak bio je razvoj proizvodnje na više svjetskih lokacija. Svakako najzahtjevnije tržište je ono u Europi, gdje je za proizvođača izabran britanski Ovington boats, koji se već dokazao u proizvodnji high-tech brodova poput 18-foot skiffa. Prve godine jedrilice su se proizvodile doslovno na traci.
Samo nekoliko dana nakon što je 49er potvrđen za olimpijski skiff nastala je lista narudžbi koju su proizvođači radili narednih osam mjeseci. Prva međunarodna regata bila je Europsko prvenstvo u engleskom Weymouthu u rujnu 1997. na kojem je nastupilo 80 posada. 49er je preko noći postao uspjeh. Olimpijski debi imao je 49er tako u vodama Australije, u Sydneyu 2000. godine.
Prvo olimpijsko zlato osvojila je finska posada Johanson/Jarvi, srebrni su bili Britanci Barker/Hiscocks, a brončani Amerikanci Mckee/Mckee. Četiri godine kasnije, u Ateni 2004. broj jedan bili su Španjolci Martinez/Fernandez, drugo mjesto pripalo je Ukrajincima Rodion/George, a treće Britancima Draper/Hiscocks. Priča iz Kine 2008. je vjerujmo većini poznata.
Nakon neviđenog poteza zadarske posade Pavle Kostov i Petar Cupać, koji su svoj brod posudili Dancima nakon što je ovima puknuo jarbol neposredno prije plova za odličja, Warrer/Ibsen su kući odnijeli olimpijsko zlato, a Pavle i Petar su dobili niz priznanja za fair play. Španjolci Martinez/Fernandez ovoga su puta bili srebrni, dok je bronca pripala Nijemcima Peckolt/Peckolt, u zaista super-uzbudljivom finalu u kojem se svakih 100 metara mijenjao poredak i podjela medalja. Jedno ime koje smo naveli među osvajačima medalja imat ćemo prigode sigurno vidjeti u Zadru.
Britanac Simon Hiscocks, osvajač srebra u Sydneyu i bronce u Ateni stiže s novim kormilarom Davidom Evansom. Iako ih još službeno nema na startnoj listi svoj nastup su najavili i legendarni Ukrajinci Rodion/George.
Više o prvenstvu na: www.49ereuropeans2009.com
