Kondominij – zajednička uprava – kao rješenje problema granice u Savudrijskoj vali/Piranskom zaljevu slovenski mediji navode kao rješenje koje se izrodilo na sastanku hrvatske premijerke Jadranke Kosor i slovenskoga kolege Boruta Pahora u Trakošćanu.
Traži se kompromis
Ni slovenska ni hrvatska vlada ne žele komentirati tu mogućnost. Slovencima je prihvatljiva samo ako se njome ne obuhvati cijeli Piranski zaljev. Hrvatskoj kondominij ne sužava teritorij, a Sloveniji omogućuje slobodan prolaz do otvorena mora i proširen akvatorij za ribolov, objašnjava predsjednik kluba slovenskih bivših diplomata Peter Toš.
Hrvatska opet traži da se kondominijem obuhvati cijeli Piranski zaljev. Na stolu su i gospodarski resursi kondominija koji bi mogli biti i najveća prepreka. Kad je kondominij u travnju ponudio bivši hrvatski zastupnik Ivo Škrabalo, slovenski je eurozastupnik Jelko Kacin kazao da to za Piranski zaljev nije moguće.
Zastupnik slovenskog parlamenta Franco Juri predlaže da se on uvede samo u prijepornu dijelu akvatorija. Takvo bi rješenje trebalo za obje strane biti prihvatljivo, kaže Juri. Ističe da povijesna i ekološka specifičnost zaljeva zahtijevaju njegovu cjelovitost i na tom dijelu akvatorija nije moguće primijeniti kondominij.
U Europi dva kondominija
Iako nije često rješenje, vjerojatno mu se u EU ne bi protivili, uz ogradu da stupi na snagu tek ulaskom Hrvatske u schengenski prostor slobodnoga kretanja ljudi.
U hrvatskoj Vladi nemaju komentara. Kako je rekla premijerka J. Kosor, ništa u vezi s granicom neće ni komentirati, ni demantirati ni potvrditi.
Tako se dogovorila s Pahorom čija je strana, očito, prekršila dogovor. Inače, u Europi postoje dva kondominija: Figuier, na granici Francuske i Španjolske, te Bodensko jezero između Austrije, Njemačke i Švicarske.
Kondominij bi se širio i na kopno?
U Bruxellesu se mišljenje o kondominiju ne može dobiti jer su članovi središnjih europskih ustanova na ljetnome odmoru, koji se prekida samo zbog izvanrednoga događaja poput rata ili prirodne katastrofe.
Kondominij u Piranskome zaljevu/Savudrijskoj vali ne bi, međutim, Sloveniji pružio izravan dodir s međunarodnim vodama jer se točka u kojoj se one dodiruju s hrvatskim i talijanskim morem nalazi 12 milja od Stelle Maris, na ulazu u Umag iz smjera Savudrije.
To znači da bi se kondominij morao s mora proširiti i na obalu, pa bi tako Slovenija dobila suvlast nad Kanegrom, Savudrijom, Bašanijom, Zambratijom, Katorom i Stellom Maris. Jednako bi tako Hrvatska morala dobiti suvlast nad Sv. Lucijom, Portorožem, Sv. Bernardinom, Piranom i Strunjanom, do pred ulaza u Izolu sa slovenske strane.
Pet točaka za kondominij:
1. Hrvatska i Slovenija ostvaruju zajedničku i ravnopravnu suverenost nad prijepornim dijelom akvatorija Jadrana.
2. Hrvatska zadržava dodir svog teritorijalnog mora s teritorijalnim morem Italije.
3. Slovenija kroz kondominij dobije izravni izlaz u međunarodne vode Jadrana
4. Piranski zaljev ostaje funkcionalno cjelovit, turistički otvoren i poveznica među objema obalama.
5. Nastavljaju se tradicionalni oblici upravljanja i koncesija u Piranskom zaljevu.
