ZAGREB – Devet mjeseci nakon propasti Lehman Brothersa sve je jasnije da je anglo-američki ‘model blage regulatorne ruke’ izgubio na vjerodostojnosti u razdoblju preispitivanja financijskih propisa u cijelom svijetu.
Krajem svibnja EU je objavila planove o uspostavi vijeća za sistemske rizike koje bi pratilo pritiske u financijskom sektoru i alarmiralo na akcije ako se ukaže potreba. ECB-u, paneuropskoj instituciji u kojoj Britanija nema mjesto u upravnom vijeću, pripala bi ključna uloga.
“ECB je vodio dobru bitku. Ako je netko u Europi proizišao iz previranja kao nedvojbeni pobjednik, onda je to zasigurno ECB”, kazao je Graham Bishop, bivši bankar koji savjetuje 27-člani EU o pitanjima financijskih propisa.
Pored ECB-a, i druga će EU regulatorna tijela vjerojatno izaći snažnija iz krize, posebno EU odbori koji objedinjuju nacionalne regulatore za tržišta vrijednosnih papira, osiguranja i banaka.
“Oni su preuzeli ulogu koju su supervizori poput britanske agencije za nadzor financijskih usluga nekad imali u posredovanju između EU zakona i provedbe u praksi”, kazao je Bob Penn iz odvjetničke tvrtke Allen & Overy.
Dublje promjene koje bi trebale proizaći iz krize obuhvaćaju obuzdanu moć financijske industrije pri kreiranju propisa koje ona mora poštivati; zakonodavci EU-a manje će voditi računa o ograničenim analizama troškova i koristi pri razmatranju predloženih propisa a više o sustavu opće stabilnosti.
Neki dijelovi industrije mogli bi ipak dobro proći. Skupina europskih superbanaka uključujući španjolsku Banco Santander i britansku HSBC, te brojni manji igrači u tom sektoru mogli bi doživjeti pravi procvat u strožem regulatornom režimu, i to usprkos nestanku brojnih manjih banaka.
“Šezdesetak posto europskih banaka iz aktualne je krize izišlo relativno dobro i dobro su pozicionirane za rast”, kazao je Andy Baldwin iz konzultantske kompanije Ernst & Young.
