Kao što ste često isticali, Zadarska županija posebnu brigu vodi o zaštiti okoliša.
– Da, značajne aktivnosti do sada su bile, a i bit će usmjerene na praćenje stanja onečišćenja okoliša. U idućem razdoblju dovršit će se naš veliki projekt izgradnje Centra za Gospodarenje otpadom za sve jedinice lokalne samouprave na ovome području. Istovremeno bit će dovršena sanacija postojećih odlagališta otpada, a konačno će biti sanirani i bazeni lužine kod Obrovca, najveći ekološki problem u našoj županiji.
Otpad je jedan od ključnih problema današnjice, i možemo kazati izravno je vezan uz gospodarski rast i razvoj. Na koji način namjeravate riješiti taj problem?
– Sukladno Nacionalnoj strategiji zaštite okoliše i Strategije gospodarenja otpadom RH i niza različitih pravilnika o uvjetima za postupanje otpadom te direktivi EU, Zadarska županija preuzela je obvezu rješavanja tog problema. Mi smo s izradom «Plana za gospodarenje otpadom Zadarske županije» počeli rješavati taj veliki problem. Svjesni smo činjenice da stanje nije zadovoljavajuće. Naime, Zadarska županija sastoji se od 34 jedinica lokalne samouprave koje trenutačno svoj otpad odlažu na 11 službenih odlagališta za komunalni otpad i oko 200 divljih odlagališta. Prethodno sam kazao kako se veliki napori ulažu u uspostavu jedinstvenog Centra za gospodarenje otpadom koji je definiran upravo spomenutim Planom.
****Nedavno je na županijskom poglavarstvu utvrđen prijedlog «Plana gospodarenja otpadom» kojeg spominjete, važnog dokumenta koji je ustvari preduvjet za ostvarenje vašeg plana- čuvanja prostora i okoliša, ali i uspostave Centra za gospodarenje otpadom. Možete mi kazati koji su glavni ciljevi Plana?
-Prije svega smanjiti količine nastalog otpada, postići što manju količinu otpada za odlaganje, a otpad za odlaganje obraditi u interno, za okoliš neopasno stanje. Zatim, iz otpada treba «izvući» što više sekundarnih sirovina, bilo u tvarnom ili energetski vrijednom stanju. Isto tako želim naglasiti da Centar za gospodarenje otpadom nije «smetlište» nego ekološki relevantnim načelima organiziran industrijski pogon za optimalno iskorištenje otpadnih tvari. Gospodarenje otpadom je djelatnost u funkciji zaštite okoliša.
Prema tom Planu kako je organiziran sustav gospodarenja otpadom Zadarske županije?
-Dakle, sustav će biti organiziran na način da se osim Županijskog centra za gospodarenje otpadom formira 8 većih transfer-stanica, da se uspostavi veći broj lokalnih sabirališta otpada kao i vozni park za prijevoz (odvoz i dostavu) otpada. Sustavom gospodarenja otpada u Zadarskoj županiji upravlja tvrtka «Eko» d.o.o. za gospodarenje otpadom Zadarske županije iz Zadra, a lokacija planiranog Centra za gospodarenje otpadom nalazi se na teritoriju Grada Benkovca, nedaleko naselja Biljane Donje.
Do kada je krajnji rok za uspostavu novog sustava i što do tada treba biti učinjeno?
-Krajnji rok je 31. prosinac 2011. godine, a do tada mora biti sanirano i zatvoreno spomenutih 11 službenih i još djelatnih odlagališta na području Zadarske županije od kojih je većina već u fazi sanacije. Riječ je o slijedećim odlagalištima: Diklo (Zadar), Baštijunski brig (Biograd na moru), Sveti Kuzam (Pag), Kljakovača (Obrovac), Stražbenica 2 (Gračac), Dračevac (Jasenice), Čelinka (Polača), Vulina Draga (Povljana), Samograd (Starigrad), Tri luke (Tkon) i Zarabaniž (Kali).
Kolika je ukupna vrijednost Projekta?
-Programom aktivnosti za uspostavu centra utvrđeno je da realizacija projekta ima četiri međusobno povezana projekta ukupne vrijednosti 300 milijuna kuna i to izradu stručne usluge i projektne dokumentacije, izgradnju centra, izgradnju sustava sakupljanja i reciklaže te sanaciju i zatvaranje postojećih odlagališta otpada. Procijenjeni operativni troškovi ŽCGO za prvu godinu rada bili bi oko 10.400.000 kuna.
Tko će sudjelovati u financiranju djelovanja sustava gospodarenja otpadom Zadarske županije?
-Prije svega Javni fondovi što uključuje proračun RH, županijski proračun, općinske i područne proračune, i sredstva Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, zatim Međunarodni fondovi (IPA, Kohezijski fond EU, EBRD, EIB), Hrvatska banka za obnovu i razvoj, a u financiranju će sudjelovati i onečišćivači te kućanstva (prihodi od poslovanja). Gospodarenje otpadom je ekološko pitanje ali i gospodarska aktivnost. Mi želimo razvijati cjelovit i dugoročan koncept, unaprijediti stanje okoliša i držati se načela održivog razvoja- čuvanja prostora i okoliša za nas same i za buduće generacije.
