LONDON – Dan uoči londonskog summita gospodarski najrazvijenijih zemalja svijeta (G20) očekuju se bilateralni susreti čelnika vodećih svjetskih sila, američkog predsjednika Baracka Obame s ruskim predsjednikom Dmitrijem Medvedevom i kineskim predsjednikom Huom Jintaom te njemačke kancelarke Angele Merkel s francuskim predsjednikom Nicolasom Sarkozyjem.
U Londonu se očekuju i pripadnici antiratnih, antikapitalističkih, ekoloških i drugih grupa koji namjeravaju izraziti nezadovoljstvo postojećim stanjem stvari u svijetu. Snage reda su u punoj pripravnosti, a izlozi većine banaka, prodavaonica i hotela u centru grada – zabarikadirani su, javlja BBC. Premijer Gordon Brown upozorio je da će snage reda odlučno odgovoriti na eventualno nasilje.
Koordinirana akcija za oživljavanje gospodarstva
Na summitu u Londonu G20 treba postići dogovor oko koordinirane akcije za oživljavanje svjetskog gospodarstva i sprečavanja budućih kriza. Najvećom opasnošću za uspjeh sastanka na vrhu 20 najrazvijenijih svjetskih gospodarstava analitičari su ocijenili razlike između angloameričkog pristupa (SAD i Velika Britanija) koji zagovara goleme državne subvencije u gospodarstvo i zahtjeva nekih europskih država (prvenstveno Francske i Njemačke) za restriktivnijom regulativom i kontrolom banaka i svjetskih financijskih organizacija.
Najrazvijenije zemlje svijeta u ovoj bi godini, prema predviđanjima, trebale zabilježiti gospodarski pad, prvi put od 2. svjetskog rata. Očekuje se da summit istakne 2010. kao ciljnu godinu oporavka i ponovnog rasta svjetskog gospodarstva.
Svota kojom će raspolagati MMF
Summit G20 ima još jedan cilj – reformu svjetskog financijskog sustava. Ona bi obuhvaćala i promjene u međunarodnim organizacijama zaduženim za reguliranje svjetskog gospodarstva, poput MMF-a. Dramatično povećanje sredstava MMF-a dogovoreno je 14. ožujka na sastanku ministara financija G20 kao odgovor na sve veći broj zemalja koje su se toj instituciji obratile za pomoć.
EU želi resurse MMF-a udvostručiti i najavila je da će mu u tu svrhu odobriti 75 milijardi eura (oko 100 milijardi dolara). SAD žele da MMF-u na raspolaganju bude 500 milijardi dolara za posudbe posrnulim svjetskim gospodarstvima. Rusija i rastuća gospodarstva poput Brazila, Kine i Indije načelno su se suglasila oko potrebe povećanja sredstava MMF-a, ali bez konkretnih brojaka, dok je Japan u veljači s fondom potpisao sporazum o posudbi 100 milijardi dolara.
Reforma glasačkih prava unutar MMF-a
Mnogo je složenije pitanje preraspodjele utjecaja unutar MMF-a, unatoč brojnim izjavama u tom smjeru. Reformu glasačkih prava unutar MMF-a svečano je u travnju 2008. usvojilo 185 zemalja članica fonda, ali još nije stupila na snagu, jer će to postati moguće tek kad je u svojim parlamentima ratificira 85 posto zemalja koje imaju pravo glasa. Budući da će time samima sebi oduzeti utjecaj u korist drugih zemalja, nitko ne želi predviđati kad bi proces ratifikacije mogao biti dovršen, iako su SAD proklamirale siječanj 2011. kao ciljani datum.
Kongres zasad ne pokazuje namjeru pozabaviti se tim pitanjem. Trenutno u upravnom vijeću MMF-a Belgija, npr., ima 50 posto veću težinu od Brazila, a Francuska 32 posto veću od Kine. Zbog svega toga sve su glasnija nagađanja da bi se poslije summita u četvrtak do kraja godine mogao organizirati još jedan sastanak na vrhu G20, što su već i zatražili čelnici nekoliko zemalja
Uoči sastanka u Londonu, na kojem će se razvijene zemlje baviti gospodarskom i financijskom krizom, ruski je predsjednik Dimitrij Medvjedjev poručio da bi bilo potrebno raspravljati o stvaranju novog monetarnog sustava. Na konferenciji za novinstvo s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel u Berlinu, ustvrdio je “da u idućih deset godina neće biti razvoja ako se ne stvori nova infrastruktura, pa i novi valutni sustavi”. A kancelarka Merkel, nakon razgovora s ruskim predsjednikom, ponudila je njemačku pomoć kako bi se lakše riješio novi plinski spor Rusije, Ukrajine i Europske unije. Rekla je da će razgovor o tome potaknuti i pred Europskom komisijom.
