ZAGREB – Stvarni broj radnika koji žive sa minimalnim primanjima još je veći jer u istraživanje nisu uključeni zaposleni koji rade kod obrtnika, u slobodnim profesijama ili u individualnoj poljoprivredi, piše Večernji list
Većina radnika na minimalcu radi u tekstilnoj i drvnoj industriji te proizvodnji namještaja. Građevinarstvo se također ne razbacuje plaćama jer 40 posto zaposlenih u toj djelatnosti zarađuje od 1900 do tri tisuće kuna. Istraživanje se temelji na plaćama isplaćenim u ožujku 2008, a u odnosu na godinu dana ranije pokazuje da pada udio radnika koji zarađuju manje od 1900 kuna, ali je narastao udio onih koji su odmakli kojih stotinjak kuna više.
Više od 8000 kuna na mjesec zarađuje 8,5 posto zaposlenih, odnosno 90 tisuća radnika, i u odnosu na godinu dana ranije, veći je za 1,3 posto u ukupnoj zaposlenosti. Više od 8 tisuća kuna na mjesec zarađuje svaki treći zaposleni u sustavu znanosti, 40 posto zaposlenih u zračnom prijevozu, svaki peti radnik u kemijskoj industriji, svaki četvrti zaposlenik u bankama te svaki četvrti u proizvodnji računala i komunikacijskih aparata.
Više od 8 tisuća kuna zarađivalo je 9,5 tisuća zaposlenih u zdravstvu od 71 tisuće ukupno zaposlenih, što znači da se mnogi liječnici nalaze u platnoj grupi između 6 i 8 tisuća kuna. Srednjoškolski profesori i učitelji uglavnom zarađuju između 5 i 6 tisuća kuna, jer se u tom platnom rasponu nalazi 35 posto zaposlenih u obrazovnju.
U javnoj upravi i obrani najveći broj zaposlenih (20 posto) zarađuje od 6 do 8 tisuća kuna, u trgovini je najzastupljenija plaća od 2800 do 3100 (11 posto svih radnika), a u hotelima i restoranima od 4000 do 4500 kuna. U prerađivačkoj industriji najveća koncentracija plaća je od 5 do 6 tisuća, za 10 posto zaposlenih, te između 2200 i 2500 za 9 posto radnika.
