ZAGREB – Svjetski dan voda, 22. ožujka, ove se godine obilježava na temu “Vode koje dijelimo – mogućnosti koje dijelimo na međudržavnim vodotocima” (Zajedničke vode – zajedničke mogućnosti), jer približno 40 posto svjetske populacije živi na slivovima rijeka i jezera koje dijele dvije ili više zemalja.
Čak 263 svjetska međudržavna sliva uključuju područje od 145 zemalja i pokrivaju više od polovice svjetskih površinskih voda. I Hrvatska je ispresijecana mrežom većih i manjih vodotoka koji dijelom dolaze ili završavaju u susjednim državama.
Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je Svjetski dan voda kako bi skrenula pozornost na neprocjenjivu vrijednost vode, ali i njezinu sve veću ugroženost budući da su zalihe ograničene, a nužna je za život. UN procjenjuje da oko 1,1 milijarda ljudi nema pristup pitkoj vodi.
Po istraživanjima UNESCO-a iz 2003., Hrvatska je po dostupnosti i bogatstvu izvora vode na vrlo visokome, petom mjestu u Europi, a na 42. u svijetu, što je strateška prednost.
Procjenjuje se da su svi prirodni i umjetni vodotoci u Hrvatskoj dugački oko 32.000 kilometara. Podzemne vode imaju posebno značenje jer su najvažnija izvorišta javne vodoopskrbe.
Uz bogatstvo vode, u mnogim dijelovima Hrvatske voda iz javnih vodoopskrbnih sustava većinom je visoke kakvoće, a površinske i podzemne vode i more su u dobru stanju.
Unatoč tome, potrebna su znatna ulaganja kad je riječ o očuvanju izvorišta pitke vode i sprječavanju ispuštanja onečišćene vode u okoliš.
Predsjednica Odbora za zaštitu okoliša Hrvatskoga sabora Marijana Petir istaknula je kako je “voda preduvjet života i svaki čovjek ima neotuđivo pravo na nju”. Privatizacija i rasprodaja izvorišta pitke vode u Hrvatskoj zato ni pod kojim uvjetima nije prihvatljiva, naglasila je, dodajući da štiteći vodu štitimo i okoliš te zdravlje hrvatskih građana.
Istaknula je kako je najvažnija zadaća Strategije upravljanja vodama koju je prihvatio Hrvatski sabor razvoj javne vodoopskrbe i povećanje stupnja opskrbljenosti stanovništva vodom iz javnih vodoopskrbnih sustava s 80 na 90 posto do 2023. godine. Predviđene su i jače aktivnosti “na utvrđivanju zona sanitarne zaštite izvorišta i provedbi zaštitnih i mjera sanacije gubitaka iz distribucijskih vodoopskrbnih mreža jer se zbog dotrajalosti u prosjeku izgubi više od 40 posto vode, što, nažalost, plaćaju građani”.
Ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Petar Čobanković izjavio je kako je u Hrvatskoj mnogo projekata na kojima Ministarstvo s Hrvatskim vodama radi na povećanju javne vodoopskrbe, zaštiti od štetnog djelovanja voda te zaštiti voda od onečišćenja i izgradnji kanalizacijskih sustava i pročistača otpadnih voda. Istaknuo je da se radi na 21 velikom razvojnom projektu – 10 vodoopskrbnih, 11 zaštita voda, izgradnji kanalizacijskih sustava i pročistača, a njihova je vrijednost oko 2,8 milijarda kuna.
Glavni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić istaknuo je i važnost uređenja kanala te provedbu programa navodnjavanja, za koji se iz državnog proračuna izdvaja više od 100 milijuna kuna.
Nevladina udruga za zaštitu okoliša Zelena akcija pozvala je Vladu da odgovorno počne upravljati vodama i vodenim ekosustavima u Hrvatskoj. “Vode, rijeke i jezera pod stalnim su pritiskom gospodarskih projekata i planova, što eksploatacije sedimenata, reguliranja vodotoka, gradnje pregrada i brana, autocesta, mostova, unaprjeđenja plovnog puta. Po nekim proračunima, ostalo je samo 20 posto nereguliranih rijeka u RH koje vodni sektor planira ‘urediti’, što će definitivno dovesti do kraha riječne biološke raznolikosti koja je već ionako najugroženija i u nas i u svijetu”, navodi Zelena akcija.
Inicijativa za obilježavanje Svjetskog dana voda pokrenuta je 1992. na Konferenciji UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru, a Opća skupština UN je rezolucijom od 22. veljače 1993. odlučila da se 22. ožujak svake godine obilježi kao Svjetski dan voda. Kako bi se još više istaknulo značenje brige o vodi, razdoblje od 2005. do 2015. UN je proglasio desetljećem voda pod geslom “Voda za život”.
— U 21. stoljeću temperature bi mogle porasti od 1,1 do 6,4 Celzijeva stupnja, a razina mora od 18 cm do 59 cm, upozorio je Međuvladin panel Ujedinjenih naroda za klimatske promjene (IPCC).
— Model simulacija klimatskih promjena za 21. stoljeće pokazuje porast oborina na visokim zemljopisnim širinama i u tropskim područjima, a ujedno smanjenje kiša u suptropskim područjima.
— Zagrijavanje u zapadnom planinskom području Sjedinjenih Američkih Država pridonijet će, po predviđanjima, smanjenju snježnih oborina i povećanju zimskih poplava, te smanjenju količina vode ljeti, a pojačat će se i borba za izvore vode.
— Takvo stanje negativno će se odraziti na proizvodnju žitarica u SAD-u.
— U južnoj Europi klimatske će promjene izazvati rast temperatura i suše, smanjiti zalihe vode i hidroenergetski potencijal, pogoditi ljetni turizam i usjeve.
— U Latinskoj Americi padat će produktivnost nekih važnih usjeva, a nestanak ledenjaka u Anadama smanjivat će pričuve vode za ljudsku potrošnju.
— U Africi će do 2020. problem nestašica vode, izazvan klimatskim promjenama, pogađati 75 do 250 milijuna stanovnika. U nekim zemljama prinosi kultura koje ovise o kišnom režimu mogli bi pasti za 50 posto.
— U Aziji će se do 2050. smanjiti zalihe svježe vode u središnjem, južnom i jugoistočnom dijelu kontinenta, napose u velikim riječnim koritima.
— Suša, koja je pogodila Australiju i pridonijela u početku 2009. dosad najsmrtonosnijim požarima, povezana je s klimatskim promjenama. No 2030. problemi s vodom bit će još teži na jugu i istoku Australije.
— Porast razine mora može povećati slanost podzemnih voda i voda u estuarijima (potopljena riječna ušća na niskoj morskoj obali). To bi pak teško pogodilo priobalne gradove, primjerice Miami na Floridi, prenosi agencija Reuters podatke UN-ova IPCC-a, Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), te Pacifičkog instituta za studije razvoja, okoliša i sigurnosti.
