ZAGREB – “Rohatinski je dobio nagradu (za najboljeg guvernera narodne banke na svijetu, op.a.) jer je radio u interesu stranog kapitala, a ne domaćeg stanovništva”, kazao je Slavko Kulić s Ekonomskog instituta u emisiji Otvoreno koja je pokušala razbistriti bankarsko-recesijski bućkuriš u kojemu se nalazi Hrvatska, počevši od izjave guvernera Hrvatske narodne banke koji je komercijalne banke optužio za ucjenu središnje monetarne institucije s njihovim “preporukama” da se oslabi kuna, da bi one mogle kreditirati državu.
Za to je Zoran Bohaček, predsjednik Hrvatske udruge banaka, kazao da nikakve ucjene niti rada “iza leđa” nije bilo, nego da su to bile činjenice odavno poznate guverneru.
Kulić, naime, smatra da Hrvatska uopće nema ustrojenu monetarnu vlast i da je kriva postavka ekonomista Borisa Cote da Željko Rohatinski vlada situacijom kada se ponaša kao “državni zavod za cijene”. Mišljenja je da to nije uloga centralne banke, jer vlasnici banaka koji su stranci, što god da HNB radio, neće imati razumijevanja za za Hrvate i njihove kredite i kamatne stope.
Ministar Ivan Šuker ovdje je stao u obranu Željka Rohatinskog naglašavajući da bi se slabljenje kune u odnosu na euro odrazilo i na vanjski dug države, ali i na kamate na kredite građana. Optužio je bankare za “raznorazne marifetluke” jer su kod, primjerice, prilikom privatizacije Ine počeli kupovati devize očekujući da se kuna neće održati te dodao kako su niske kamatne stope u prošlosti generirale zaduživanje i građana i države, a u međuvremenu su narasle.
Damir Novotny kaže da premijer može apelirati na smanjenje kamatnih stopa koliko god hoće, ali da će strani vlasnici se i dalje radije povoditi za svojim tržišnim ciljevima. No, dodaje, vlast može uvesti nove poreze, primjerice na ekstraprofite i djelovati na njih uz pomoć fiskalne politike koju bi trebala dogovoriti s najvećim bankama u Hrvatskoj. Smatra da ni bankama nije u interesu prevelik rast kamata jer time banke vode u veće rizike i u situaciji kada će uništiti one kojima je izdala kredite.
Kamo sutra?
Ljubo Jurčić iz SDP-a kaže da će sve “bit OK” do kraja godine i da ćemo riješiti financije. Problem je po njemu što smo posuđivali novac iz inozemstva da bi kupovali stranu robu i da smo tečajem pojeftinili stranu robu i potaknuli uvoz, a to nikada nismo nadoknadili.
“Mi smo u gospodarstvu stalno u slobodnom padu, samo nam je padobran nekad malo veći nekad manji”, kaže on. Novotny je kazao da je u zdanjem razdoblju bilo 13 ekonomskih kriza i da ga ona ne zanima, nego ono što ćemo napraviti da nakon krize ne dođe stagnacija. Dodao je da su najveće kompanije nastale u recesiji i predložio da se okrenemo prerađivačkoj industriji. Proizvodnja, naglašava, iziskuje velike troškove zbog sve opreme i tehnologije koja je potrebna da bi se uopće ušlo u proizvođačku djelatnost.
Kulić kaže da je problem uvijek isti – mjere gospodarskog sustava oduvijek su išle na ruku trgovaca, a ne stvaralaštva, proizvođača i tehnologije. To je bila greška SAD-a, tvrdi, a on će se tak sad vratiti proizvodnji. Smatra da se srednjoročno i dugoročno naš ekonomski sustav mora odlučiti na za tehnološku, stvaralačku orijentaciju.
Ekonomist dr. Žarko Primorac kazao je da ćemo uspjeti “držati glavu iznad vode” ako turizam ne podbaci i ako budemo servisirali strane obveze. U vrijeme recesije predlaže fiskalne stimulanse za proizvodnju i kreditiranje poslovnih aktivnosti koliko god je to moguće.
MMF
Međunarodni monetarni fond, kaže Kulić, bio bi prisilna uprava nad Hrvatskom. Cota ga je objasnio kao nametnutu racionalizaciju zemljama koje nisu sposobne samostalno voditi ekonomsku politiku, a za primjer navodi kresanje državnog proračuna. Šuker tvrdi da ako “skupimo glave svi skupa, onda nam ne treba nitko”. Nitko nije direktno odgovorio koliko je opravdan strah od kucanja na vrata MMF-u u slučaju da ne budemo bili sposobni vanjski dug i deficit.
