ZAGREB – Nema nikakvog razloga za natpise da država želi uzeti novac da bi pokrila neki deficit ili da bi popunila neku rupu u proračunu. To odlučno odbacujemo, izjavio je premijer, koji se nakon sjednice Vlade zajedno s potpredsjednicima Damirom Polančecom i Jadrankom Kosor i ministrom financija Ivanom Šukerom obratio novinarima.
Time je odbacio medijske napise da država idejom o dobrovoljnom prelasku iz drugog u prvi mirovinski stup želi pokriti deficit. Premijer je objasnio da je riječ o ideji koju su u Vladi dobili od koalicijskih partnera, HSU-a i umirovljeničkih udruga. Ideju ozbiljno razmatraju. Posebna radna skupina u idućih 15 dana razmotrit će taj prijedlog, predstaviti ga Vladi i raspraviti na vijeću.
Riječ je o načelu dobrovoljnosti – tko hoće, može se iz drugog prebaciti u prvi, a tko želi, može ostati u drugom stupu, istaknuo je premijer.
Drugi mirovinski stup državi preskup – podaci kao argument
Ministar Šuker poručuje da nitko ne predlaže ukidanje drugog mirovinskog stupa. Šuker je iznio i financijske pokazatelje o radu obveznih mirovinskih fondova – od 2002. do danas u fondove je prikupljeno 22,18 milijardi kuna, a imovina im je potkraj prošle godine iznosila 22,6 milijardi kuna. Iz toga se vidi mali prinos tih fondova, rekao je te objasnio da bi se, uz prosječnu kamatu od 6 posto i s obzirom na godišnje uplate od 4,5 milijardi kuna, dobilo oko 200 milijuna kuna za kamate.
Troškovi upravljanja mirovinskim fondovima, menadžera, koji se naplaćuju iz uplata osiguranika, u više od 5 godina iznose 850 milijuna kuna, a država je iz proračuna za Regos izdvojila 800 milijuna kuna, pa je taj ukupni trošak 1,6 milijardi kuna, rekao je Šuker. Polančec, koji dodaje i oko milijardu kuna za servisiranje državnih obveznica u koje ulažu fondovi, ukupan trošak procjenjuje na 2,6 milijardi kuna. Većina sredstava fondova, 15,8 milijardi kuna, plasirana je u državne obveznice, 2,5 milijardi je u dionicama u domaćem vlasništvu, a ostatak u stranim dionicama, depozitima, investicijskim fondovima.
U 2008., kriznoj godini, u drugi je stup ukupno uplaćeno 4,5 milijardi kuna, a zbog ekonomske krize fondovi su izgubili gotovo 3 milijarde kuna na vrijednosti, rekao je Šuker. Premijer dodaje da država, bez obzira na krizu i tržište, ne bi izgubila 3 milijarde kuna vrijednosti.
Odluke nakon detaljne analize
Na upit imaju li projekciju koliko bi ljudi moglo prijeći iz drugog u prvi stup i hoće li se mijenjati stopa za drugi stup, odnosno hoće li se ona eventualno povećavati kao što je bilo i predviđeno samom reformom, čelnici Vlade ističu kako za sada nemaju tu projekciju.
Država već sada iz proračuna izdvaja 15 milijardi kuna za mirovine iz prvog stupa, pa bi se povećanjem izdvajanja za drugi stup moralo smanjiti dio za prvi stup (15 posto), a ako se to ne bi učinilo, opteretilo bi se gospodarstvo.
Povećanje s 5 na 7 posto je 2,5 milijardi manje novca u državnom proračunu, toliko manje za 1,2 milijuna umirovljenika, rekao je Šuker te dodao da bi se to moralo nadoknaditi iz poreznih prihoda.
Sada umjesto obveze drugog stupa nudimo alternativu – razmislimo i procijenimo želimo li ostati u drugom stupu, s neizvjesnošću hoće li se povećati postotak izdvajanja za drugi stup, rekao je. Premijer i članovi Vlade više su puta poručili kako se za dva tjedna očekuje prijedlog radne skupine i detaljne analize, a na temelju njih i građani će se moći odlučiti, te naveli da sličan model dobrovoljnosti ima Slovačka, a Slovenija i Češka nisu ni uvodile drugi stup.
U obveznim mirovinskim fondovima 1.475.729 članova
U Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga (Hanfa) danas je održan sastanak s predstavnicima mirovinskih fondova. Razgovaralo se o strukturi imovine i pokazateljima iz poslovanja.
Po najnovijim podacima dobivenim iz Hanfe neto imovina četri obvezna mirovinska fonda 10. veljače iznosila je ukupno 23,06 milijardi kuna. Krajem prošle godine obvezni mirovinski fondovi imali su ukupno 1.475.729 članova.
Ukupna neto imovine obveznih mirovinskih fondova, koja je zadnjeg dana 2008. godine iznosila 22,6 milijardi kuna, bila je za 7,56 posto veća u odnosu na isto razdoblje godine prije.
Podaci o strukturi ulaganja obveznih mirovinskih fondova pak pokazuju da se na domaću imovinu odnosi 20,9 milijardi kuna, a inozemnu 1,7 milijardi kuna.
Kod domaće imovine prevladavaju ulaganja u obveznice sa 15,9 milijardi kuna, dok se na dionice odnosi 2,5 milijardi kuna.
