ZAGREB – Nešto manje od pet mjeseci ostalo je do lokalnih izbora, koji će za Hrvatsku općenito biti posebni, ali u četiri najveća grada – Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku – prema svim pokazateljima, ne bi trebali donijeti promjene na gradonačelničkim mjestima.
Izbori će biti posebni utoliko što će se župani, gradonačelnici i načelnici prvi put birati neposredno. U prvom izbornom krugu pobijedit će kandidat koji osvoji više od 50 posto glasova, a ako nitko ne bude imao natpolovičnu većinu, u drugom krugu će se naći dvojica kandidata s najviše glasova.
I premda zakon o tome još nije primijenjen, za dekana Pravnog fakulteta u Zagrebu Josipa Kregara neposredno biranje predstavlja još jednu u nizu pogrešaka u organiziranju lokalne uprave i samouprave u Hrvatskoj, dok Vladimir Šeks smatra da ga treba posebno uvažavati jer je ‘donesen konsenzusom političkih stranaka, građana i stručne javnosti te da je usklađen s europskim standardima’.
Robert Podolnjak sa zagrebačkoga Pravnog fakulteta drži da je riječ o svojevrsnom eksperimentu, za koji ćemo vidjeti kako će funkcionirati. Ocijenio je da će, među svim pozitivnim što donosi, nova praksa označiti kraj političkih međustranačkih dogovora te smanjiti političku korupciju. Kako će stvari izgledati u praksi, tek treba vidjeti, ali ono što je izvjesno jest da će se na čelnim pozicijama četiriju najvećih gradova vjerojatno gledati ista lica.
Izbori, doduše, teoretski omogućuju da šef postane i lokalni redikul, kojem za kandidaturu u općini od tisuću stanovnika treba 50 potpisa građana, ali sasvim je jasno da će jake stranačke mašinerije obaviti svoj posao i da će se glavnina bitaka opet voditi između onih najvećih, HDZ-a i SDP-a. Kako se glasovi ne bi rasipali, već su se počele sklapati i koalicije, a u tome prednjači HDZ, koji oko sebe, od grada do grada odnosno od mjesta do mjesta, slaže šareno društvo.
U Osijeku će podržati Antu Đapića (HSP), u Vinkovcima će njihova Mladena Karlića podržati HSS, HSLS, HSP i HSU, a iste stranke postigle su dogovor o međusobnoj suradnji na nivou čitave Vukovarsko-srijemske županije.
U nekim sredinama HDZ će koalirati i s partnerom na nacionalnoj razini SDSS-om, ali svoga prvoga čovjeka u četiri najveća grada, ako je vjerovati anketama, po svoj prilici neće imati. Kako je bilo za očekivati, bitka u gradovima u kojima živi više od četvrtine građana Hrvatske vodit će se ponajprije između HDZ-a i SDP-a.
Zagreb je rezerviran za Milana Bandića, kojega s trona može skinuti eventualno procesuiranje za neku od afera koje su mu se pokušale prišiti. Za dio Zagrepčana Bandić nije ništa drugo nego produžena ruka HDZ-a, odnosno lijevi desničar koji nije poliglot, ali jezik novca savršeno razumije. Za druge on je utjelovljenje čovjeka velike energije koji ima vremena za sve, a najviše za svoje građane.
‘Možete vi govoriti da radite i ovo i ono, ali kad vas čovjek vidi na terenu i kad mu stisnete ruku, on zna da ste vi uz njega’, rekao je svojedobno Bandić.
Postavljanjem Jasena Mesića, političkog anonimca za protukandidata, koji bi da smo u devedesetima sjajno prošao jer mu slaganje floskula o boljem sutra ide dobro, HDZ je pokazao da se predao u bici za Zagreb.
Kao treći ozbiljniji kandidat u metropoli nameće se Radimir Čačić, za kojeg je još uvijek dvojbeno hoće li se uopće moći kandidirati. Naime, Čačić je Zagrepčanin postao tek 2. listopada 2008. godine, što znači da bi mogao ostati bez prava na kandidaturu ako Vlada odluku o raspisivanju izbora donese prije 2. travnja ove godine.
Prema zakonu, Vlada odluku o raspisivanju izbora može donijeti između 16. ožujka i 16. travnja, tako da je Čačić svojom greškom u njihovoj nemilosti. Izbori se održavaju 17. svibnja , a budući da se odjavio iz Varaždina, ni tamo se više ne može kandidirati.
Bitka podno Marjana
Zanimljivije nego u Zagrebu trebalo bi biti u Splitu. Ankete u ovom trenutku ne idu u prilog aktualnom gradonačelniku Ivanu Kuretu (HDZ), od kojeg bolje kotira Ranko Ostojić (SDP).
Zapaženu ulogu mogao bi odigrati i poduzetnik Željko Kerum, kojeg bi, ako bude drugog kruga, mogla podržati poražena strana u prvom.
Nije da je Kerum dosad izišao s nekim jasnim programom, ali sirovi kapital čini čuda i u Splitu je uvijek sve moguće. Uostalom, na većini dosadašnjih izbora bilo je važnije da ne pobijedi HDZ ili SDP nego da pobijedi kvalitetan program, ako ga je i bilo.
Đir po Korzu
Rijeka je tradicionalno SDP-ova jaka karika. Vojko Obersnel dug niz godina vodi Rijeku, a HDZ mu je odlučio suprotstaviti saborsku zastupnicu i asistenticu na Ekonomskom fakultetu u Rijeci Vesnu Buterin, koja danas slavi 35. rođendan.
Koliko u jednoj personaliziranoj kampanji HDZ može motivirati glasače da zaokruže njeno ime a ne Obersnelovo, tek će se vidjeti. Baš kao što HDZ ima čvrsta uporišta poput Zadra, tako je Rijeka SDP-ova utvrda koju je godinama teško srušiti i zato će Buterin, već ako uđe u drugi krug, napraviti velik posao, iako će to biti iznimno teško.
Osječka politička scena u posljednjih nekoliko godina definitivno je potvrdila onu drevnu ‘politika je kurva’. Nema tko nije s kim koalirao u Osijeku. Mišljenja su se mijenjala brže od čarapa, mnogi su se poput Đapića i Glavaša odavno iskompromitirali, najprije prkoseći Sanaderu, da bi mu se malo kasnije opet ulizivali.
Bitka za Osijek vodit će se između Branimira Glavaša (HDSSB), protiv kojeg se vodi proces za ratne zločine, aktualnog gradonačelnika Ante Đapića (HSP), kojeg podržava HDZ, i dvoje lijevih kandidata koji nisu našli zajednički jezik, Biljane Borzan (SDP) i Ivana Vrdoljaka (HNS).
Potrošena lica s osječke scene ponovno su u utrci i bit će zanimljivo vidjeti tko je od njih građanima Osijeka dovoljno svjež da mu daju ključ od grada u ruke.
