BRUXELLES – Vanjskopolitički odbor Europskog parlamenta u Bruxellesu je raspravljao o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske, koji je sastavio parlamentarni izvjestitelj za Hrvatsku Hannes Swoboda, te o 65 amandmana koje su zastupnici podnijeli na taj prijedlog.
Swoboda je potvrdio da je Zagreb udvostručio napore u suzbijanju organiziranog kriminala te da zajednički cilj Hrvatske i Europskog parlamenta ostaje dovršetak pregovora do kraja ove godine. Zapreka tomu je slovenska blokada niza poglavlja, u kojoj je Ljubljana otišla predaleko.
Swoboda kao jedino rješenje predlaže izlazak pred međunarodnu arbitražu. Obje bi se strane trebale dogovoriti o prihvaćanju takve arbitraže. Smatram da bi se premijeri trebali sastati što prije, bez postavljanja uvjeta, te dogovoriti arbitražni postupak. Tada bi se mogla otvoriti sva poglavlja i prekinuti blokada, rekao je Swoboda.
Ne riješi li se spor u sljedeća 2-3 tjedna, Swoboda najavljuje izravno uključivanje EP-a, a može se očekivati i oštro upozorenje Sloveniji. Odbor će o prijedlogu glasovati sutra, a u ožujku će se raspravljati i glasovati na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta.
Bilateralna pitanja ne smiju biti zapreka
Bilateralna pitanja ne smiju biti zapreka za pristup neke zemlje Europskoj uniji. Slovenska blokada hrvatskih pregovora je neprihvatljiva i može značiti opasan presedan za buduća proširenja. Istaknuto je to u raspravi o napretku Hrvatske u vanjskopolitičkom odboru Europskog parlamenta.
Mađarski zastupnik iz liberalne političke skupine Istvan Szent-Ivanyi je ocijenio neprihvatljivim slovenske prijetnje o raspisivanju referenduma o ulasku Hrvatske.
U raspravi o prijedlogu rezolucije o napretku Hrvatske, koji je sastavio Hannes Swoboda i o 65 amandmana podnesnih na taj prijedlog, dominiralo je pitanje slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora.
Sudjelovalo je 9 članova vanjskopolitičkog odbora i svi su, osim slovenskog zastupnika Lojze Peterlea, govorili o neprihvatljivosti slovenske blokade. On je rekao da blokada pregovora nije bila slovenska namjera nego posljedica odluke hrvatskih vlasti da prejudiciraju granicu koja još nije dogovorena.
Peterle je rekao da se i on zauzima da se u rješavanje toga problema uključi treća strana, ali je dodao da je neprihvatljivo da Europski parlament kaže pred koje međunarodno pravosudno tijelo treba ići i tko je više kriv u ovom sporu.
Vanjskopolitički odbor će o prijedlogu rezolucije glasovati sutra, a nakon toga se upućuje na plenarno zasjedanje Europskog parlamenta koji će o tome raspravljati i glasovati negdje u ožujku.
