ZAGREB – Cijeli niz zloslutnih znakova s kojima smo ušli u 2009. godinu upozorava da se Hrvatska možda već nalazi u ozbiljnoj recesiji iako to službene statistike još nisu stigle zabilježiti.
Više ne moramo najavljivati krizu, piše Večernji list, ona je stigla, samo je pitanje kolika će biti njezina cijena.
Podatak da je u trećem tromjesečju hrvatsko gospodarstvo zabilježilo rast od samo 1,6 posto bio je znak za uzbunu u uredima hrvatskih makroekonomskih analitičara.
Naime, ako je taj kvartal bio tako loš, onda je jasno da u zadnjem kvartalu 2008. možemo očekivati pad gospodarske aktivnosti.
Analitički ured Hypo Alpe Adria grupe već je u svojoj tjednoj analizi požurio i napisao kako “hrvatski BDP pada bez padobrana” te je poručio kako očekuju da će u 2009. hrvatski BDP pasti 1 posto (donedavna su prognozirali rast od 2,2 posto).
Više analitičara smatra kako ćemo već u ovom kvartalu moći proglasiti službenu krizu, tj. recesiju.
Naime, službeno se recesija definira kao pad gospodarske aktivnosti dva uzastopna tromjesečja, a sada više nema dvojbe da će nakon lošeg zadnjeg tromjesečja 2008. uslijediti vjerojatno još lošije prvo tromjesečje 2009. godine.
Građani pritisnuti nizom novih viših cijena (plin, troškovi grijanja, autoosiguranje, zdravstvo, struja…) i očekivanim valom otkaza dodatno će racionalizirati potrošnju te će usporavanje domaće ekonomije biti bolnije nego što su mnogi očekivali.
Recesija u europskom okruženju samo će produbiti probleme.
Velike glavobolje imat će ministar financija Ivan Šuker.
U devet prošlogodišnjih mjeseci bilo je jasno da nakon početnog buma opasno usporava rast prihoda od PDV-a, u istom razdoblju država je uprihodila manje od trošarina nego preklani.
Sada je jasno da će Šuker morati smanjiti očekivanja poreznih i neporeznih prihoda u sljedećoj godini, a to znači da je već sada, u siječnju, vjerojatno otvorena velika crna rupa u proračunu.
Uz ovakvo usporavanje ekonomije jasno je da će još više usporiti punjenje proračuna, što bez upitnog refinanciranja iz inozemstva ili dramatičnog kretanja troškova može ugroziti likvidnost hrvatske države.
Pojedini analitičari upozorili su kako očekuju vrlo brzo rebalansiranje proračuna.
Ono što bi posebno trebalo zabrinuti vlastodršce jest činjenica da je prvi put u ovom desetljeću zabilježen realni pad prometa u trgovini.
To znači da su se hrvatski građani pokazali osjetljivijima na inflatorne trendove u 2008. nego što se činilo prognozerima.
Naime, često se zaboravlja na jednostavne činjenice da više od 100.000 ljudi u Hrvatskoj ima prihode manje do 2000 kuna, dok je onih s plaćama višim od 8000 kuna manje od 70.000.
Dakle, samo 70.000 ljudi može biti donekle neosjetljivo na znatno urušavanje standarda kroz više cijene, i to ako ne ostanu bez posla u valu otkaza koji slijedi.
Ostali se moraju početi odricati čak i nekih osnovnih potreba, dok je nejasno kako će oni s primanjima ispod 2000 kuna uopće preživljavati.
Činjenica da će poduzeća zbog velikih apetita države teško do kredita na domaćem tržišu upućuje na to da će se značajni broj tvrtki morati braniti umrtvljivanjem planiranih aktivnosti.
Praviti se mrtav kao da postaje državnom strategijom, zaključuje Večernjak.
