„Majka je oduvijek htjela da postanem liječnik. Mene to nije zanimalo, bio sam zaigrano dijete, a onda mi je kupila crnu medicinsku enciklopediju. Kako u to vrijeme nije bilo pretjerano zabavnih sadržaja, čitao sam ju po abecednom redu i nisam se posebno zaintrigirao sve dok nisam došao do slova „M”. Do tada sam već stekao neka osnovna znanja o medicini, a kada sam pročitao članak o mozgu, koji je potpisao akademik Ivica Kostović, znao sam da ću se jednog dana time baviti.”
Ovako počinje priča briljantnog zadarsko-zemuničkog znanstvenika, neurobiologa, redovitog profesora na Sveučilištu Yale Nenada Šestana, kojemu je nedavno uručen počasni doktorat Sveučilišta u Zadru. Na Yaleu je Šestan voditelj laboratorija u kojemu su stasali brojni novi neurobiolozi, među njima i veliki broj znanstvenika iz Hrvatske, što smatra svojim najvećim postignućem u karijeri.
U široj javnosti za njega se prvi put čulo kada mu je administracija tadašnjeg predsjednika SAD-a Baracka Obame dodijelila 15 milijuna dolara za znanstvena istraživanja mozga. Sa svojim suradnicima kreirao je visokotehnološki sustava BrainEx, kojim su uspjeli obnoviti temeljnu staničnu aktivnost u svinjskom mozgu četiri sata nakon smrti životinje. Ovim istraživanjima cilj je bio vidjeti mogu li organi funkcionirati nakon smrti te mogu li se jednom, u budućnosti, presađivati kod ljudi.
_1679553368.jpg)
Prije godinu dana napravljeni su novi pokusi u kojima je Šestanov tim uspio oživjeti organe mrtvih svinja nakon što u ležale mrtve u laboratoriju sat vremena. Iako nije bilo cirkulacije, kucanja srca i moždane aktivnosti, nakon ubrizgavanja posebne otopine srca su im počela kucati, a stanice u organima ponovno su bile u funkciji. Znanstvenici se nadaju da bi ova tehnologija mogla poslužiti za sprečavanje teških oštećenja srca, ali su i postavili pitanja oko definiranja same smrti.
– Ja sam u SAD otišao samo jer znanost na ovakvoj razini zahtijeva infrastrukturu i ogromni novac koji Hrvatska nije mogla priuštiti, iako se sada otvara ta mogućnost kroz EU fondove. Što se tiče obrazovanja u Hrvatskoj, mislim da je ono dobro i da mladi imaju priliku dobiti sva potrebna znanja na toj razini. Ja sam u srednjoj školi bio čupav, volio sam metal glazbu, ali imao sam nadarenost za znanje, a posrećilo mi se što sam imao par nastavnika koji su vidjeli nešto u meni. Kada sam pokucao na vrata dr. Kostovića na Medicinskom fakultetu nisam dopustio „ne” kao odgovor. Kada sam putovao u Ameriku bojao sam se da to znanje neće biti dovoljno, ali pokazalo se da sam strahovao bez razloga. Naravno, puno dugujem i svom mentoru, čuvenom prof. Pašku Rakiću, kod kojega sam u SAD-u doktorirao, opisuje svoj znanstveni put dr. Šestan.
Mladima koji se žele baviti znanošću poručuje – budite uporni i vjerujte u sebe.
– Mislim da je mladima danas puno teže zbog interneta, Facebooka… Ja sam kao dijete imao puno manje izbora, ali dovoljno da se pronađem u tome, da nađem neki svoj životni smjer. Moja poruka je: morate se fokusirati u životu. Izaberite nešto što vas intelektualno zadovoljava. Držite se toga kao pijan plota, a što manje se bavite tuđim problemima. Zatim, kad počneš raditi, dobro slušaj što ti drugi govore i budi iskren. Trebate biti uzor ljudima s kojima radite i morate biti prisutni. Treba biti spreman na kritiku, ali i na šalu. Moj svaki dan je drugačiji, imam 40 kolega, najvažnija stvar je imati razumijevanja prema ljudima i biti psiholog.
Iako je već sada dosegao znanstvene vrhunce, jedan je od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika, redovito odbija ponude drugih znanstvenih središta za odlazak s Yalea, a neki čak spominju i moguću Nobelovu nagradu, Šestan kaže da zadovoljstvo i dalje pronalazi u „malim stvarima”.
Upoznao sam ljude koji imaju sve, dva dana proveo s najbogatijim ljudima na svijetu, a bio sam toliko razočaran. S druge strane, imate čovjeka koji živi s tri kokoši i jedva čeka jednom nekoga počastiti. Nemam nikakve želje, penjati se akademski, ići na drugo sveučilište. Moj veliki san je da se ništa ne promijeni u mom životu.
