ZAGREB – Svjetska financijska kriza o kojoj se govorilo prije više od godinu dana zakucala je i na naša vrata, a 145.000 zaposlenih u graditeljstvu sa zebnjom će dočekati početak iduće godine. Već neko vrijeme stručnjaci nagovještaju da će u građevinarstvu, koje je svojevrsna lokomotiva gospodarstva, doći do usporavanja rasta i krize.
»Financijska kriza negativno će se odraziti na veće i manje graditeljske tvrtke. Prije svega to će osjetiti u održavanju likvidnosti i smanjenoj prodaji, posebno u stanogradnji. Krediti potrebni za nove cikluse građenja poskupjet će i teže će se do njih dolaziti«, kazao je Rudol Rom, direktor sektora građevinarstva pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Objašnjava da veće tvrtke već sad imaju poteškoće u poslovanju i da će se to odraziti na otežanom podmirenju dugova prema manjim tvrtkama i obrtima, uglavnom kooperantima kojima će se nuditi kompenzacije ili će tražiti odgodu plaćanja.
Čini se kako će se na udaru krize prvi naći mali obrtnici za koje je vrlo izgledno da će dobar dio njih morati staviti ključ u bravu. Vjesnikov sugovornik napomenuo je da je HGK za iduću godinu izrazio potrebu za 7500 stranih radnika koji su potrebni za graditeljstvo, no sada se ploča okrenula, jer je izgledno da će dobar dio domaćih radnika, ponajviše onih koji rade na ugovor na određeno vrijeme, ostati bez posla. Na pitanje treba li država odustati od velikih građevinskih projekata cestogradnje ili, pak, od Pelješkog mosta Rudolf Rom odlučno odgovara da ne treba. »Osim znatnijeg povećanja izvoza, za graditeljstvo je najvažnije da država ne obustavi ulaganja u gradnju infrastrukturnih objekata i na taj način zaustavi lokomotivu koja vuče niz drugih djelatnosti, pa i cijelo gospodarstvo. Slažemo se da je pri tome važno odrediti prioritete i graditi one objekte koji će prije vraćati novac, omogućiti razvoj i zapošljavanje«, kaže Rom.
A čini se da je država odredila jasan stav, jer je ministar mora, prometa i infrastrukture Božidar Kalmeta pri sastavljanju prijedloga proračuna za iduću godinu rekao da će do ljeta tuneli Sveti Rok i Mala Kapela dobiti svoje druge cijevi, dovršit će se i dionica autoceste prema Sisku i veći dio riječke obilaznice. Da se ne smije odustati od tih projekata, smatra i predsjednik Saborskog odbora za graditeljstvo Jerko Rošin. »Graditi se mora, ali treba se racionalno ponašati.
Javni radovi ne trebaju stati, jer oni proširuju razvojnu dimenziju. Projekt Pelješkog mosta već sad je rezultirao poskupljivanjem zemljišta na poluotoku i ljudi su već sad potencijalno bogatiji«, rekao je Rošin. Dodao je da će otpuštanja biti, ali ne drastičnih. Da zaustavljanje kapitalnih projekata ne bi bilo rješenje, potkrepljuje i odluka njemačke vlade koja se protiv krize odlučila boriti ulaganjem u infrastrukturne projekte odbacivši ideju da se s 500 eura svakom građaninu pomogne prevladati krizu.
Karakaš: U ožujku će se znati koliko otkaza
Predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu Zdenko Karakaš kaže da će iduće godine biti otkaza, ali koliko znat će se u ožujku kada započinje nova sezona građenja. »Država bi trebala preusmjeri investicije na radno intenzivne poslove. Kada bi se odlučila obnoviti sve zgrade u svom vlasništvu tako da postanu energetski učinkovite, bilo bi posla za mnoge graditelje«, rekao je Karakaš. Upozorio je da graditeljstvo zapošljava radnike u još 14 proizvodnih sektora te da će svakom poslodavcu biti u interesu da zadrži svoje radnike, a ne da im daje otkaz.
