ZAGREB – Predviđeno ulaganje u energetski sektor do 2020. od ukupno 10 milijardi eura velika je prilika za hrvatsko gospodarstvo pa će se socijalni partneri aktivno uključiti u javnu raspravu o energetskoj strategiji Hrvatske u razdoblju 2008. – 2020., koja će početi za 10 do 15 dana, rečeno je nakon sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).
– Na sjednici smo razmatrali u kojoj mjeri hrvatsko gospodarstvo može sudjelovati u tih 10 milijardi, rekao je novinarima predsjednik GSV-a Ivica Mudrinić. Hrvatske tvrtke u najvećem bi postotku – 45 posto mogle sudjelovati u izgradnji nuklearne centrale, dok bi s 35 posto mogle sudjelovati u izgradnji termoelektrana.
Nuklearka i termoelektrane
Hrvatska danas raspolaže s elektroenergetskim sustavom ukupne snage 4000 megavata, a do 2020. trebala bi izgraditi postrojenja za još 3500 megavata, u što će uložiti preko 4,5 milijardi eura, najavio je potpredsjednik Vlade Damir Polančec. Od tih 3500 megavata više od 1500 megavata treba biti iz obnovljivih izvora energije, rekao je Polančec te najavio izgradnju termoelektrane jačine 400 megavata u istočnoj Slavoniji, vjerojatno u Vukovaru.
Najavljenim ulaganjima otvara se prostor privatnom kapitalu jer je nemoguće da HEP bude jedini nositelj tih investicija.
Tri moguća scenarija
Nacrt strategije energetskog razvitka Hrvatske razmatralo je i Predsjedništvo HDZ-a. Poduprlo je scenarij prema kojem bi se išlo u izgradnju dviju termoelektrana na ugljen i jedne na plin, bez izgradnje nuklearnih elektrana. Izvijestio je to na konferenciji za novinare predsjednik HDZ-a Ivo Sanader.
U igri su, kazao je, tri scenarija – dvije termoelektrane na ugljen snage 600 megavata i jedna na plin snage 400 megavata; jedna nuklearna elektrana od tisuću i jedna termoelektrana na ugljen od 600 megavata te jedna nuklearka snage tisuću i jedna plinska termoelektrana snage 400 megavata. Podsjetio je kako konačna odluka time još nije donesena jer je moguće da se u javnoj raspravi boljim pokaže neko drugo rješenje.
Plin u Slavoniji, ugljen na obali
Potpredsjednik Vlade i član HDZ-ova Predsjedništva Damir Polančec potvrdio je da Vlada očekuje protivljenja kod odabira lokacije budućih postrojenja. Kazao je, međutim, da je istočna Slavonija logičan izbor za termoelektranu na plin, da bi se potencijalne termoelektrane na ugljen morale graditi u blizini morskih luka. O lokaciji za eventualnu nuklearku, kazao je, ni u jednoj raspravi ni u kakvim promišljanjima u ovoj fazi nije otvoreno pitanje lokacije niti bi to bilo primjereno.
Naglasio je i da Vlada vodi brigu o potpisanim Kyotskom protokolu i Sporazumu o energetskoj zajednici, u okviru kojih se Hrvatska obvezala na smanjivanje emisije stakleničkih plinova.
Plin mora ići gore
Govoreći o budućoj cijeni plina, koja se do Nove godine neće mijenjati, potpredsjednik Vlade najavio je da će u idućih nekoliko godina ona morati narasti na tzv. referentnu tržišnu cijenu. Ina uvozi plin od Gasproma po cijeni od 2,27 kuna po kubiku, a prodaje ga potrošačima po cijeni od 1,07 kuna.
Prema direktivama EU-a, u sljedećih nekoliko godina ta razlika između nabavne i prodajne cijene plina morat će nestati, a Vlada će to probati postupno regulirati, kazao je Polančec.
