ZAGREB – Godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj u srpnju se popela na rekordnih 8,4 posto, objavio je u četvrtak Državni zavod za statistiku. Najviše su se povećale cijene prehrambenih proizvoda, 14,7 posto, koje čine 29,13 posto indeksa. U odnosu prema prethodnom mjesecu, cijene su porasle 0,1 posto.
Najviše su u prosjeku poskupjeli gorivo i naftni derivati – 6,8 posto – i cijene stanovanja, energije, vode, plina i drugih goriva koje su rasle 4,1 posto. U zemljama eurozone inflacija se u srpnju stabilizirala na 4 posto, što je jednako kao i u lipnju, ali značajno više od prošle godine kada je u istom mjesecu inflacija bila 1,8 posto, objavio je u četvrtak Eurostat.
Kao i u Hrvatskoj, u europskim su se zemljama u srpnju povećale cijene energije 17,1 posto te hrane 6,1 posto. Prosječna inflacija u svim zemljama članicama Europske Unije u srpnju se povećala na 4,4 posto, sa 4,3 posto u lipnju. U srpnju 2007. stopa inflacije u EU, kada se uključe i zemlje koje još nisu unutar zone eura, bila je 2 posto. Potrošačke cijene u Sjedinjenim Državama u srpnju su porasle za 5,6 posto na godišnjoj razini, što predstavlja najvišu stopu inflacije u posljednjih 17 godina, izvijestilo je u četvrtak američko ministarstvo rada.
U Hrvatskoj narodnoj banci u Hrvatskoj očekuju sličnu stopu inflacije i u kolovozu, ali po njihovu bi mišljenju to trebao biti maksimum nakon kojeg možemo očekivati njeno usporavanje.
Središnja banka očekuje da će ne bude li, dakako, novih šokova cijena i lančane reakcije na njih kroz pokušaj indeksacije, inflacija do kraja godine mogla usporiti na planiranih 6,5 posto, rekao nam je guverner Željko Rohatinski.
Guverner, međutim, i dalje upozorava da bi inflacija, ne ostvari li se taj optimističan scenarij njena usporavanja, mogla izazvati teške probleme u cijelom sustavu. Može se očekivati snažna realna aprecijacija tečaja koja bi mogla iznositi i više od pet posto na godišnjoj razini. Istodobno, kamate bi kod zadržavanja visoke inflacije morale neminovno rasti, a građani bi počeli povlačiti štednju iz banaka jer bi se njihova zarada inflacijom istopila.
– Potreba usporavanja inflacije stoga nema alternative i treba poduzeti sve što ekonomskoj politici stoji na raspolaganju da se ona obuzda – naglasio je guverner Rohatinski.
Prema njegovim riječima, HNB će, bude li potrebno, dalje zaoštriti rast plasmana banaka i smanjiti repo poslove središnje banke.
Pustit će daljnju aprecijaciju tečaja bude li neophodno, ograničavati i dalje količinu novca u optjecaju. Inače, novčana masa je, kaže, tijekom ove godine povećana za samo 2,3 posto, dok je lani njen rast bio 19,3 posto upravo zbog antiinflacijskog djelovanja HNB-a.
Guverner ističe da ne misli više niti na koji način upozoravati Vladu na opasnost inflacije. Kao što je poznato, on je u nekoliko navrata početkom godine jasno rekao što misli da bi država mogla napraviti, na što su mu i premijer Sanader i ministar Šuker također jasno odgovorili da se ne miješa u njihov posao.
Rohatinski smatra da država ima manevarskog prostora za intervenciju, i to usprkos zaklinjanju u tržišnu ekonomiju. Subvencije za hranu mogu se vezati uz cijene jer na sadašnji način država dvaput oporezuje svoje građane – kroz izdvajanja za subvencije i kroz veće cijene hrane koju usprkos njima plaćaju.
Kada je riječ o cijenama benzina, kaže Rohatinski, država kao što je poznato može reagirati na nekoliko načina – promjenom formule izračuna cijene benzina koja se trenutno bazira na mediteranskim cijenama koje su i više nego svjetske. Država time Ini dopušta ekstraprofit. Moguće je i smanjenje trošarina.
Također, država kao vlasnik domaćih izvora nafte i plina koje ne pripadaju Ini također može utjecati na cijenu benzina.
Hrvatska treba težiti prosječnoj inflaciji u Europskoj uniji, i to treba biti naš cilj, naglasio je Rohatinski. Inflacija u EU u lipnju je iznosila četiri posto, a u Hrvatskoj 7,6 posto.
Pri tome je najmanja bila u Nizozemskoj, 2,3 posto, te Njemačkoj i Portugalu 3,4 posto. Najveća inflacija zabilježena je u Latviji 17,5 posto, Bugarskoj 14,7 posto i Litvi 12,7 posto.
