– Umjesto srdelica i drugih uobičajenih jadranskih riba, uskoro bismo u našim ribarnicama mogli kupovati tropske ribe i rakove – izjavio je dr. Jakov Dulčić iz Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu nakon što se nedavno vratio s najnovijeg terenskog istraživanja hrvatskog podmorja.
Stručnjaci su prije nekoliko dana u mreži, koju su bacili nedaleko od Dubrovnika, ugledali potpuno novu vrstu raka za koju se pretpostavljalo da ne živi u Jadranu. Riječ je o vrsti sličnoj običnoj rakovici, latinskog naziva Paromola cuvieri, poznatijoj pod nazivom kuglasti rak. Istraživači su nakon ronjenja bili šokirani još jedom činjenicom: neke vrste tropskih riba koje su prije nekoliko godina zalutale u Jadran, zbog povećanja temperature mora razmnožile su se u vrlo velikom broju, što bi moglo izazvati izumiranje nekih domaćih riba mnogo brže nego što se mislilo.
– Napokon imamo i službenu potvrdu da ta vrsta raka živi u Jadranu. Oko 2000. godine talijanski su znanstvenici pisali o nalazima te vrste u dubokom južnom Jadranu, ali u tom znanstvenom radu nije izašla fotografija vrste. Ulovljen je na 380 metara dubine, a inače živi i na mnogo većim dubinama. Nije riječ o tropskoj vrsti, ali se donedavno smatralo da ga u Jadranu nema – rekao je dr. Dulčić.
Znanstvena potvrda došla je 1. srpnja ove godine kada su djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo, na čelu s prof. Igorom Isajlovićem, ulovili mužjaka dugog 12,7 centimetara oko 11 nautičkih milja od Dubrovnika. Ta vrsta raka živi na dubinama od deset pa do 1000 metara, i to pretežno na muljevitom dnu. Može narasti do 21,5 centimetara, a hrani se raspadajućim truplima riba i drugih morskih organizama. Nerijetko ga za hranu love neke vrste morskih pasa.
Istodobno s tom dobrom viješću znanstvenike je neugodno iznenadila činjenica da se vrlo rijetka riba strijelko (Pomatomus saltator) počela ubrzano razmnožavati. Sve toplije more paše i oštrozuboj ribi gušter, atlantskoj napuhači, kožastom kostorogu, točkastoj kirnji te još nekim tropskim vrstama kojih do prije nekoliko godina u Jadranu uopće nije bilo.
– U posljednjih 25 godina uočene su promjene u kvalitativnom i kvantitativnom sastavu jadranske ihthiofaune. Ribe koje su dosad bile vrlo rijetke, zbog topline mora i promjena u hranidbenom lancu sve su brojnije. Prvenstveno je riječ o ribi strijelko, ali su se razbuktale i populacije mnogih tropskih vrsta kojima u Jadranu uopće nije mjesto. Strijelka ima najviše kod Neretvanskog kanala, a hrani se ciplima. Ribari naviknuti na tradicionalne vrste negoduju jer količina ulovljenih cipala u njihovim mrežama opada, a nisu dovoljno obaviješteni o tome da je ova riba vrlo ukusna i mogla bi postati gospodarski značajna – objašnjava dr. Dulčić.Tropske vrste riba, rakova, puževa i biljaka najčešće dolaze iz Crvenog mora i Indopacifika, kroz Sueski kanal i preko istočnog Mediterana.
