Bila jednom Billa

ZADAR – Billa je najavila odlazak iz Zadra. Učinila je to u vrijeme kada se svi lanci jagme otvoriti centre u Zadru što prema svim postojećim parametrima i dalje traje. Štoviše, učinila je to u vrijeme darivanja, najberićetnije razdoblje za trgovce u čitavoj godini. Znamo da je praksa svih trgovinskih lanaca bila otvoriti pred Božić, rušeći sve zakone građevinarske struke ako treba.

Je li riječ o stvari koju treba ignorirati i shvatiti je kao slučajan incident ili upozorenje koje može imati šire implikacije na buduća kretanja u Zadru? Dakle, je li riječ o izdvojenom slučaju, spletu nesretnih okolnosti ili upozorenju da je pred nama kraj ere "pumpanja" trgovinskih lanaca u Zadru?

Grad u ljubavi s megatrgovinama

Kao prvo valja nam oslikati Zadar kao sredinu s jednom od najsnažnijih koncentracija megatrgovina u zemlji. Dakle, ne sredini u koju je neki trgovac zalutao već onoj u kojoj djeluju i Konzum, Interspar i Kaufland, štoviše ovdje su otvorili prve objekte u državi, tu je i Getro, Metro, Markator, Plodine, Bakmaz, Sonik, Lidl, kao i Merkur, Pevec itd., ako računamo na lance koji izlaze iz okvira dominantno prehrane. Štoviše oni koji rade očekuju ove blagdane i 30 posto veći promet od lanjskog. I najava otvaranja novih lanaca uz sve paprenije cijene zemljišta ne prestaju, a upravo se nekoliko detaljnih planova uređenja glanca za te namjere. Štoviše, dio postojećih lanaca gleda kako se proširiti.

Dakle, Zadar nikako nije promašena sredina kada su lanci u pitanju. Promet trgovina ovdje se i dalje kreće uzlaznom linijom. Na drugoj je strani Billa kao iznimno značajan europski lanac trgovina i vrlo uspješan na teritoriju Hrvatske. Po mnogim pokazateljima u prva tri u našoj zemlji.

Antitrendovski slučaj Bille

Dakle, imamo na jednoj strani Zadar kao iznimno sklon za sve moguće trgovce u kojem baš svi žele otvoriti centre i u tim željama ne posustaju, a na drugoj jedan iznimno značajan i uspješan trgovinski lanac koji je preplavio većinu nam susjednih zemalja koji – napušta Zadar.

Bez dodatnih analiza ispalo bi da je Zadar došao na kraj trgovinske konjukture i da je to razlog odlaska Bille. Takav bi zaključak za sadašnji Zadar i Zadarsku županiju bio jako bolan. Trgovina je kroz rat na ovom području doživjela krah kao i druge djelatnosti, ako govorimo o nestanku nekad najčuvenijih tvrtki, odnosno Zadranke i Plodina Zadar. No za razliku od industrije čiji oporavak u onoj formi kakvu smo nekad poznavali nikad nećemo vidjeti, trgovina se i rekordno brzo uzdigla, štoviše znatno nadmašila sve što smo nekad imali.

Na stotine malih poduzetnika segnulo je za trgovinom kao svojim načinom preživljavanja ili poduzetničkog procvata, a istovremeno nešto sporije ali žestoko nagrnuli su svi mogući lanci trgovina. I za razliku od industrije gdje se nestanci nisu kompenzirali u trgovini se to dogodilo vrlo brzo. Više ljudi radi danas u trgovini u Zadarskoj županiji nego ikad u povijesti, unatoč socijalizmu koji je trpao mnoštvo ljudi na radna mjesta i preko granice racionalnog ekonomskog ponašanja. I trgovina koja je socijalizmu vrijedila za nužno zlo, postala je jedna od okosnica gospodarskog života, štoviše u posljednjem desetljeću u Hrvatskoj pripisujemo joj najveće učinke na rast BDP-a. Zadrane je spasila jer je usisala dio goleme "rezervne armije rada", odnosno nezaposlenih, a čini to i danas kada je i u BDP-u i brojkama zaposlenih trgovina temeljna ovdašnja djelatnost.

I što ako smo došli na kraj te ere, a nemamo spremne druge djelatnosti koje će usisati radnike, jer pretjerano velik napredak u turizmu u smislu masovnih kompleksa nismo dobili, a graditeljstvo koje je, istina, u procvatu, ne usisava toliko radne snage jer je udio strojeva u građevinskom poslu svakog dana sve veći.

Zakonitost ili slučajnost

Ako bi odlazak Bille bio odraz kraha konjukture trgovine, to bi značilo snažnu opasnost za budućnost Zadarske županije. Mnogi prekupci nekretnina, odnosno zemljišta mogli bi pisati kući propalo, nezaposleni pa i sada zaposleni strepiti za budućnost, a i sve blagajne koje se pune iz lavovskog udjela trgovine u društvenom bruto proizvodu stanjile bi se.

Druga je mogućnost tumačiti sve ovo što se s Billom dogodilo kao incident, pripisujući to nekim nesretnim okolnostima. Nesretna okolnost ne može biti da "dečki" ne znaju posao, jer ga uspješno odrađuju diljem zemalja u okruženju, štoviše i u nas gdje su iznimno uspješni.

Zdravorazumski se nameće naizgled prejednostavno tumačenje – lošeg mjesta i prostora. Naime, riječ je o tome da su na jednom raskrižju zadarskog bulevara, odnosno Jadranske magistrale niknula četiri megatrgovinska centra. Billa je pokazala da je najneuspješnija, odnosno zadnji izbor među ostala tri, odnosno Intersparom, Mercatorom i Plodinama. I odlazi.

Ako bi ovakvo tumačenje bilo točno, onda je ono utješno za Zadar ili barem granično utješno. Doslovno prevedeno značilo bi da mjesta za nove megacentre u Zadru ima, ali se nameće obveza lukavijeg odabira lokacije. Odnosno da je Billa na lokaciji, recimo, Bilog briga ili Puntamike, o centralnijim gradskim prostorima da ne govorimo, onda im se to ne bi dogodilo. Ili da su zatečene gabarite prostora (sjećamo se, bio je to Cash and Cary Plodina kao prvi u državi) mogli mijenjati. Ovakva je računica utješna. No remeti je jedna druga misao. Ako je tome tako, onda Billa nije trebala otići već – zamijeniti položaj. Zašto to ljudi kompanije, koji zasigurno znaju više o tome nego mi, nisu krenuli riješiti na taj način?

Naznake kraja trgovačke konjukture

To nas opet vraća sumnji u prvu tezu, barem u naznakama. Udio trgovine u bruto društvenom proizvodu u Zadarskoj županiji vjerojatno se neće smanjiti, ali neće se više niti povećavati takvom snagom da podnosi ovakve nalete trgovaca.

Lani je promet trgovine u BDP-u Hrvatske dosegnuo do fantastične 244 milijarde kuna, a usporedbe radi 2001. procjenjivao se na oko 150 milijardi. Udio distributivne trgovine u hrvatskom BDP-u iznosi gotovo 11 posto (10,7 posto), a Zadarska županija i Zadar sigurno i odskaču od toga.

Naime, promet u trgovini veći je u urbanijim sredinama, a posebice je snažno izražen u turističkim područjima, a najsnažnije na turističkim područjima s velikim brojem vikendica i smještaja po apartmanima, a Zadarska županija je sve to. Tako je ovdje gledano samo na domicilne trgovačke tvrtke trgovina krivac gotovo za 40 posto BDP-a.

Rast prometa u distributivnoj trgovini u Hrvatskoj i dalje je jedan od temelja rasta BDP-a jer iznosi preko osam posto godišnje. No pitanje je preraspodjele u trgovačkim troškovima, jer poznato je kada se izađe iz začaranog kruga siromaštva da kupnja hrane i pića počinje padati na račun trgovine drugim i trajnijim dobrima.

U svakom slučaju, vrijeme neupitnog uspjeha svega što se otvori u trgovini u području Zadra je prošlost. I veliki će pomalo spoznavati muke malih trgovaca, koje zorno najlakše pratimo po, recimo, Poluotoku, da ne prođe mjesec da desetak trgovina ne promijeni asortiman i namjenu tražeći s čime bi to mogli opstati.