ZAGREB – Ako je suditi prema broju kandidata prijavljenih na prijemne ispite, pravo, novinarstvo, ekonomija, medicina te studiji za učiteljska i profesorska zanimanja, najtraženiji su fakulteti u Hrvatskoj, piše Tportal.
Međutim, zanimljivo je kako se danas na tim, ali i na drugim fakultetima u znatno većoj mjeri obrazuju žene. Iako se spolna struktura hrvatskih studenata počela u korist žena mijenjati već u 80-im godinama, a od 90-ih su uvjerljivo zauzele primat na svim našim sveučilištima, taj omjer iz godine u godinu i dalje raste. Također, sve do 80-ih godina muškarci su češće završavali fakultete, ali ih 90-ih žene sustižu.
Tako je 1980. diplomiralo 55,4% muškaraca, a tek 44,6% žena. Deset godina kasnije diplomiralo je čak 53,7% žena, naspram 46,3%o muškaraca, a već 2005. godine Državni zavod za statistiku je zabilježio 59,6% diplomiranih žena, te 40,4% muškaraca. Žene prevladavaju na visokim učilištima za obrazovanje socijalnih radnika te druge usluge socijalne skrbi, pa ih je 2005. na fakultetima koji obrazuju za ta zanimanja diplomiralo čak 98,8% žena te svega 1,2% muškaraca.
Ništa bolja spolna struktura nije ni na fakultetima za obrazovanje odgajatelja i učitelja jer prema broju diplomiranih žena, njih je čak 94,6 posto. Studentice također uvjerljivo prevladavaju u biološkim znanostima. Tamo je pak 2005. diplomiralo svega 18,2% muškaraca.
Zdravstvo, humanističke te društvene znanosti bezrezervno pripadaju ženama, koje su brojnije i na umjetničkim akademijama, dok su u podjednakom omjeru muškarci i žene diplomirali na fakultetima za obrazovanje u fizikalnim znanostima, prerađivačkoj industriji i preradi, poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu, veterini, te na onima koji se smatraju visokoškolskim institucijama za osobne usluge i zaštitu okoliša. Promatrajući ovaj fenomen, zanimljivo je pogledati kakva je spolna struktura nakon sedmog stupnja obrazovanja.
Iako se tijekom posljednjih 30-ak godina promijenio, spolni primat žena još nije zaživio. Tako je, primjerice, 1962. godine bilo tek 20,4% žena magistra i magistra znanosti, 1990. 38%, a već 2005. 48,6% naspram 51,4% muškaraca. Žena s magisterijem najviše je u prirodnim i humanističkim znanostima, slijede biomedicina i zdravstvo, te društvene znanosti, a najmanje ih je u tehničkim i biotehničkim znanostima.
Da žene ipak ulaze u sve pore visokog obrazovanja dokazuje i njihov udio u doktorima znanosti. Godine 1964. na deset doktora bile su svega dvije žene, a 2005. omjeri su se gotovo izjednačili. Postotak muških doktora iznosio je te godine 54,8%, a žena 45,2 posto.
Međutim, razlog opadanju broja žena koje nastavljaju školovanje i nakon završetka studija u odnosu na ukupan broj, jesu nove uloge koje dolaze s obiteljskim obavezama, pri čemu je ženama u odnosu na muškarce tradicionalno ostavljeno malo prostora za angažman na polju daljeg usavršavanja pa tako i na polju obrazovanja.
