Izvanredni profesor, dr. sci Mate Parica kao voditelj istraživanja na Korčuli doživio je svjetsku reputaciju velikog arheološkog otkrića.
U trećoj kampanji podvodnog arheološkog istraživanjima potopljenog neolitičkog lokaliteta Soline, otkriveni su ostaci ceste stare preko 7.000 godina. Arheolozi su naime ispod naslaga morskog mulja otkrili cestu koja je spajala potopljeno prapovijesno naselje Hvarske kulture s obalom otoka Korčule. Radi se o pažljivo složenim kamenim pločama koje su bile dio komunikacije široke četiri metra koja je spajala umjetno stvoreni otok s obalom.
Radiokarbonskom analizom očuvanog drva pronađenog u prošloj kampanji, cjelokupno naselje datirano je oko 4.900 godina prije Krista, što pokazuje da su ljudi hodali ovom komunikacijom prije gotovo 7.000 godina.
Taj nalaz koji je lokalno publiciran, naišao je odjek diljem svijeta. Arheologu zadarskog sveučilišta koji je bio voditelj istraživanja javili su se mediji sa svih strana. Prof. Parica dobivao je upite medija od Južne Amerike, preko Europe do Japana koji su tražili mogućnost prenošenja video materijala i fotografija. Među posljednjima koji su se javili su BBC, španjolski CNN, Deutsche Welle, američki, engleski, brazilski, tajvanski, slovenski, indijski, argentinski, njemački, poljski, afrički mediji…
Neki su slali i dodatna pitanja na koja sam im odgovorio. Zanimanje su iskazale i kolege arheolozi iz nekih zemalja, doznajemo od voditelja istraživanja koji je ugodno iznenađen. Ali ga ne čudi takvo medijsko zanimanje.
– To je za svih njih nešto mistično jer se radi o potopljenom lokalitetu. Uz to, nalaz je iz prapovijesti što je rijetko u odnosu na većinu koja su iz antičkog vremena. Na kraju krajeva, to je lijepa vijest o našoj civilizacija u odnosu na crnilo kojim smo svakodnevno izloženi u sadašnjem vremenu, kazat će dr. Parica.
Izv. prof. dr. sci Mate Parica imao je veliki uzor za arheološka podvodna istraživanja u poznatom zadarskom arheologu Zdenku Brusiću
Njega osobno je rodbina iz Južne Amerike povratno obavijestila o objavi vijesti o otkrićima.
Istraživanja na Korčuli se nastavljaju kada se riješi problem financiranja. Ove tri kampanje na Korčuli su ostvarene zahvaljujući novcu koje su arheolozi sa zadarskog sveučilišnog odjela dobili od komercijalnih istraživanja.
Paket novih i starih istraživanja aplicirali su prema Hrvatskoj zakladi za znanost od koje se očekuje financijska potpora.
Istovremeno na drugom kraju otoka Korčule arheolozi Sveučilišta u Zadru vrše kopnena istraživanja u blizini uvale Gradina u kod Vele Luke. Upravo je voditelj istraživanja Igor Borzić primijetio čudne strukture u moru uvale. Arheološki tim koji roni na lokalitetu Soline izvršio je pregled središnjeg dijela uvale Gradine, i na opće oduševljenje utvrđeno je na 4 do 5 metara dubine postojanje gotovo istovjetnog naselja kao i na Solinama. Na lokalitetu su pronađeni neolitički artefakti poput kremenih sječiva, kamene sjekire, te ulomci žrvnjeva.
Parica je inače sudjelovao u brojnim arheološkim istraživanjima u zadarskoj okolici i širom Hrvatske. Kao iskusni ronilac sudjelovao je i u zanimljivoj kampanji na saveznički bombader Tulsamerican, kojeg su 1944. godine nacisti potopili kod otoka Visa. Na traženje rodbine da im se omogući vađenje ostataka poginulih, jedini koji su se uspjeli pripremiti u kratkom roku bili su zadarski podvodni arheolozi – dr. sc. Mate Parica, Marko Meštrov iz Agencije Han i (tadašnji) student Paolo Iglić. Njihova je potraga brzo dala rezultate te su ispod aviona pronašli ostatke članova posade.
Ronilačka ekipa mamutskim sisaljkama vadila je sediment ispod raspuknutog nosa aviona i nosila ga na brod, gdje se on prosijavao kako bi se našli ljudski ostaci. Zadarski stručnjaci imali su priliku surađivati s vrhunskim stručnjacima iz Grčke, Engleske i SAD-a te se upoznati s najnovijom tehnologijom koja je u viškom podmorju korištena. Potragu za kostima provodili su posebnim strojem opremljenim kamerama i UV svjetlima koji raspoznaje različite materijale. O njihovoj akciji veliku reportažu napisao je i New York Post, koji se tiska u pola milijuna primjeraka.
