Održavanje Nacionalnog foruma o EU s temom pomorstva u Zadru objavilo je i neke od ključnih projekata države u ovom segmentu gospodarstva koji se nakon Rijeke, Splita, Dubrovnika tiču i Zadra. U sklopu razvoja jadranskih luka za Zadar je ključno potvrđivanje nastavka gradnje projekta Gaženica kao trajektnog terminala. Njegovo približavanje označila je najprije odluka hrvatske Vlade i osiguranje 32 milijuna kuna za projektiranje, potom i ubrzana gradnja iznimno kvalitetne brze četverotračne ceste do Gaženice od auto puta (koja je, istina, kao i neke druge ceste u Hrvatskoj više meta političkih osporavanja nego sagledavanja njihovog razvojnog značenja).
Konačan čin upravo se odigrava u pregovorima s Europskom investicijskom bankom (EIB) o odobravanju kredita za financiranje radova na Gaženici. Ministar mora, turizma, prometa i razvitka Božidar Kalmeta, nakon razgovora, obilaska i snimanja predstavnika EIB-a sa državnim tajnikom za razvitak Zdravkom Livakovićem i ravnateljem Lučke uprave Zadar Ivicom Burićem, najavio je već za ovu jesen potpisivanje ugovora o kreditu za kojim bi slijedio mogući početak radova već do kraja tekuće godine ili najdalje početkom iduće.
Gaženica je ključni megaprojekt razvitka Zadra, a sukladan je politici Vlade kojom se snaži pomorska orijentacija zemlje i kapaciteti svih hrvatskih luka. To je, pak, sukladno svjetskom trendu u kojem su predstavnici najmoćnijih 400 luka svijeta na svom kongresu zaključili da lučki kapaciteti postaju usko grlo daljnjeg razvoja svjetske trgovine. Hrvatska sa Jadranskim morem, kao zaljevom Sredozemlja koje se najdublje zariva u kontinetalnu Europu, u tome ima povijesnu priliku. Sa samo 10 posto tereta koji prolaze Sueskim kanalom, a kojem za dolazak do sada snažnijih sjevernomorskih i sjevernoeuropskih luka treba sedam dana dulja plovidba, ovdašnji bi tranzit procvao.
Projekt će najvjerojatnije stajati preko 150, spominje se i 200 milijuna eura (kada se radi o cjelini, dakle, ne samo gatovima, već i kompleksima zgrada terminala, hotelu i svemu što je projektom predviđeno) iako mu je dovršetak moguć kroz faze.
Uobičajena praksa, primijenjena i kod modernizacije, razvoja i gradnji u svim drugim lukama (Dubrovnik, Ploče, Rijeka itd.) je da se zadužuje Lučka uprava, no jamac kredita, u konačnici, je država. Ministar Kalmeta više je puta naglasio da je takav model prihvaćen, a potvrdila je to i sjednica Vlade u Zadru.
Gaženica pruža potencijalne mogućnosti preuzimanja dijela. ne tek trajektnog turističkog, odnosno putničkog prometa. već i RO RO prometa koji se mjeri stotinama milijuna tona s mogućnošću novih linija put Grčke ili čak Turske, te spojnicom s Anconom. Zadar u tom slučaju može zaigrati i na europskoj pomorskoj pozornici značajniju ulogu.
Hrvatska je u svoje projektirane prioritete. kada je u pitanju razvoj luka. istaknula prije svega teretni i tranzitni lučki promet u Rijeci i Pločama. Srendjejadranski pravac koji uključuje luke Zadar, Šibenik i Split u tome je tretiran u drugom planu, dok su tu naglasci stavljeni na putnički promet s obzirom na značenje Splita i Zadra kao prve i druge putničke luke u Jadranu, a koje upadaju među prvih 10-tak luka u Sredozemlju. Ipak, prolazak autoceste, i rast međunarodnog prometa, a koji se sa tri četvrtine odvija morem, aktualizirao je i pitanje daljnjeg iskorištenja ovih potencijala, posebno u okružju niza zemalja (Češka, Austrija, Švicarska, Mađarska, Slovačka…) bez mora. Dodatni adut Zadra trebala bi biti najbrža veza s Anconom, odnosno Italijom, gdje se prelaskom štedi višednevno putovanje cestama do srednje i istočnoeuropskih odredišta roba s područja srednje i južne Italije.
Konačno, priča o spojnoj cesti od autoceste do Gaženice priča je o 18 kilometara na kojima se spaja cestovni, željeznički, lučki i zračni promet ,uz desetak minuta vožnje bez zastoja, što je svakako jedan od strateških aduta ove luke u odnosu na mahom gradskim prometom zagušene luke.
