Prije četiri dana završeno je sudjelovanje hrvatske javnosti u Europskom promatranju ptica čiji je cilj upoznati javnost sa migracijama ptica, promicati zaštitu ugroženih vrsta ptica i njihovih staništa kroz aktivno sudjelovanje u promatranju ptica i prirode.
Hrvatska je dala značajan doprinos velikim odazivom sa više od 200 djece i roditelja u zagrebačkom Maksimiru gdje su mogli promotriti raznovrsne ptice kroz promatračke teleskope koje su uz stručno savjetovanje i objašnjenja osigurala udruga BIOM, kao i više desetaka pojedinaca i grupa jednim dijelom predvođenih HDZPP-om u ostatku Hrvatske. Podaci o pticama dobiveni su promatranjima na Neretvi, Vranskom Jezeru, duž rijeke Pazinčice u Istri i drugim lokacijama.
Kao rezultat imamo više od 37.000 ptica, što je relativno uobičajen broj za Hrvatsku za ovakvu vrstu akcije, ali posebnu pažnju skreće relativno mali broj pojedinih vrsta, njih 87 u odnosu na 125 prošlogodišnjih vrsta. Uzrok tome može biti izrazito sušna godina zbog čega su pojedine vrste pronašle udaljenije oaze koje im omogućuju preživljavanje, ali i neobilazak inače posjećenih, no ove godine presušenih ribnjaka, rukavaca i kanala u istočnoj Slavoniji. Možemo se nadati da će iduće godine, ako klimatološki bude bliža prosjeku, i rezultati biti bliži prosjeku. Sa druge strane možemo se pohvaliti nalazom BIOM-a na Vranskom Jezeru i promatrača Bariše Ilića na Neretvi koji su zapazili znatan broj globalno ugrožene vrste, malog vranca Phalacrocorax pygmeus.
Ptičje ali i druge manje uočljive vrste, pogođene su uništavanjem i reduciranjem raznih staništa koji su rezultat nedovoljno kontroliranih utjecaja ljudi na okoliš u cijelome svijetu, a u ovom slučaju možda možemo u obzir uzeti i učinke globalnog zatopljenja. Zato je zaštita ptičjih staništa vrlo je važna s obzirom na veliki broj seobenih vrsta kojima su za opstanak neophodni sigurni i očuvani seobeni putevi kojima se koriste milijunima godina. Zbog toga je nužno izbjegavati nepoštovanje zakonskih propisa. Ukoliko prekinemo bilo koji seobeni pravac u bilo kojem dijelu svijeta poput Jadranskog seobenog pravca, onemogućujemo opstanak stotina ptičjih vrsta koje dijelimo sa ostatkom svijeta. Prvi korak u naporima da se ograniči i zaustavi uništenje biološke raznolikosti je organiziranje ovakvih upoznavanja javnosti sa prirodnim vrijednostima u neposrednoj blizini. Nadalje opet sve ovisi o savjesti i postupcima ljudimi na svim razinama.
Istovremeno, ostatak Europe također nije mirovao, bez obzira na vremenske (ne)prilike. Sudjelovalo je više od 64.000 stanovnika iz 33 zemlje, koji su zapazili gotovo 6.000.000 ptica! Naravno, iz svake zemlje, u kojima se odigralo više od 2.500 promatranja, dolaze izvještaji karakteristični za njihovo podneblje. Prvi zajednički koraci učinjeni su mnogo puta, hoće li se nastaviti u dobrome smjeru?
