Najveći broj nekretnina nad kojima država ima založno pravo nalazi se u Zagrebu – njima je država osigurala naplatu 452 milijuna kuna. Rijeka je druga po iznosu nepodmirenog duga – Porezna uprava založnim je pravom osigurala naplatu 178,4 milijuna kuna, piše Novi list. Dok Jutarnji list navodi da se među dužnicima s Linićeva stupa srama kojima prijeti ovrha su i bivši premijer i njegova supruga Mirjana Sanader, koji su suvlasnici tvrtke Alija savjetovanje d.o.o., dužni su 1,251.561,74 kune. Porezna uprava zato je ovršnim zahtjevom sjela na njihov poslovni prostor u Šarengradskoj 1.
Građani i tvrtke čija su se imena našla na listi poreznih dužnika uplatili su državi u dva i pol mjeseca 123,37 milijuna kuna. Podaci su to Porezne uprave zaključno s petkom o uplatama obveznika koji su brisani s liste dužnika jer su dug podmirili u cijelosti ili su i dalje na listi, ali se njihov dug smanjio. S liste su brisana imena 651 dužnika koji su državi nakon što je njihovo ime javno objavljeno uplatili 64,2 milijuna kuna, još 1.142 dužnika smanjili su svoj dug za 59,16 milijuna kuna.
Uplate su u odnosu na prije dvadesetak dana povećane za 33 milijuna kuna, jer je 24. rujna Porezna uprava objavila da su dužnici s liste uplatili 90,4 milijuna kuna.
No, Porezna uprava ne planira čekati unedogled da se dužnici sjete platiti dugove i u slučajevima u kojima je na ime duga upisala založno pravo na nekretninama, krenula je u ovrhu, navodi Novi list. Tako je plan ovršiti nekretnine kojima su njihovi vlasnici jamčili povrat 1,28 milijarde kuna duga. Najveći broj takvih nekretnina nalazi se u Zagrebu i one su bile osiguranje da će država naplatiti 452 milijuna kuna duga. Nakon toga slijedi Rijeka gdje se Porezna uprava založnim pravom nastojala osigurati da će naplatiti 178,4 milijuna kuna duga. Na području ispostave Porezne uprave u Slavonskom Brodu u pripremi su ovrhe nad nekretninama iza kojih se krije 106 milijuna kuna poreznog duga njihovih vlasnika, a u Bjelovaru će se oko sto milijuna kuna duga pokušati naplatiti kroz ovrhe.
Još nedavno Porezna je uprava na taj način planirala naplatiti nešto više od 700 milijuna kuna, no očito je da su odlučili aktivirati svako založno pravo koje imaju kao jamstvo da će dug biti plaćen, što država godinama nije pokušala učiniti.
Uz stotine dužnika koji su plaćanje poreznog duga jamčili svojim nekretninama, bez imovine bi mogli ostati i oni koji je nisu dali u zalog, ali su poreznici utvrdili da su u svojim tvrtkama izbjegavali plaćati poreze i doprinose, iako su novac imali, ali su ga prebacivali na privatne račune ili su iz tvrtke, preko sestrinskih poduzeća izvlačili sredstva.
Naime, prema novom Općem poreznom zakonu članovi uprava i odgovorne osobe u trgovačkim društvima koji su zloupotrijebili svoje ovlasti izvlačeći novac ili imovinu odgovaraju svojom imovinom i to do iznosa koji njihove tvrtke duguju državi. Tako je novi zakon i bez založnog prava direktore i vlasnike koji nisu plaćali svoje obveze državi stavio u poziciju poreznog jamca i država će se sada nastojati naplatiti iz njihove imovine, ali im mora dokazati da su izbjegavali plaćanje obveza iako za to nisu imali razloga, odnosno nisu to činili zbog poteškoća u poslovanju.
Ti su poduzetnici iza sebe ostavili i po desetak uništenih tvrtki, dugove radnicima i državi i Porezna uprava pokrenula je do 5. listopada čak 316 takvih predmeta u kojima je ukupan dug 764 milijuna kuna. Samo prije dvadesetak poreznici su se bavili s 290 slučajeva a ukupan dug bio je oko 700 milijuna kuna.
Dosad su poreznici donijeli 129 rješenja i ako se ona provedu to će značiti naplatu oko 150 milijuna kuna duga. U tim slučajevima poreznici su pronašli čak 102 jamca, direktora i vlasnika, koji imaju imovinu iz koje država može naplatiti barem dio duga. Prije dva tjedna na listi Porezne uprave bila su 92 takva vlasnika i direktora.
