Na Sveučilištu u Zadru danas su s radom počeli radionica i konferencija “COoperation for the ADVancement of Aquaculture in Norway and Croatia – COADVANCe”, koju zajednički organiziraju Sveučilište u Zadru i Arktičko Sveučilište u Norveškoj (UiT), a cilj im je obraditi teme vezane uz izazove u razvoju održive akvakulture. Fokus će biti na smanjenju utjecaja akvakulture na okoliš, prevenciji bolesti i poboljšanju dobrobiti riba te integriranom upravljanju obalnim područjem.
Na otvaranju u Svečanoj dvorani sudionike su pozdravili zamjenica veleposlanika Kraljevine Norveške Homma Latif, prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić i pročelnik UO za more i turizam Zadarske županije Krešimir Laštro. Prorektor Penezić zahvalio im je na dolasku u Zadar i prilici da lokalni dionici čuju nešto o iskustvima najrazvijenije zemlje u području ribarstva i uzgoja ribe.
– Osim dobrobiti koje radionica pruža svim polaznicima kroz izlaganja brojnih stručnjaka iz cijeloga svijeta, postoje i suptilnije, teže definirane, ali zato nešto dublje koristi koje proizlaze iz društvene interakcije s kolegama uživo, s čime se ni jedna druga interakcija ne može mjeriti. Siguran sam da će projekt COADVANCe stvoriti čvrst okvir za buduću dugoročnu suradnju između Hrvatske i Norveške u cilju postizanja održivog rasta akvakulture kao jedne od vodećih i najbrže rastućih industrija u svijetu. Suradnja s Norveškom je svakim danom sve jača i nadam se da će se takav razvoj suradnje nastaviti i u narednim godinama, rekao je Penezić.
_1685030708.JPG)
Jedna od svrha projekta je utvrditi kako Hrvatska i Norveška mogu doprinijeti povećanju kapaciteta održive akvakulture, učeći iz svojih zajedničkih iskustava, implementirajući nove inovativne i pametne tehnologije i ideje te unapređujući plave vještine u obje zemlje.
– Ovo je prva aktivnost projekta u kojoj će stručnjaci iz Hrvatske i Norveške razmijeniti iskustva i dati nove ideje za unaprjeđenje akvakulture u Hrvatskoj i općenito. Norveška je svjetski lider u proizvodnji lososa, mi uzgajamo vrste karakteristične za Mediteran, ali njihova tehnologija se može kod nas primijeniti kako bi došlo do povećanja proizvodnje u Hrvatskoj. Spremni smo učiti nove tehnologije i primijeniti ih u našoj akvakulturi, rekao je izv. prof. dr. sc. Ivan Župan s Odjela za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru.
Zbog velike potražnje za hranom iz mora pritisak na akvakulturu je sve veći, iako se bolje prilagodila nego animalna proizvodnja.
– Neke pogreške koje su se u početku radile danas se izbjegavaju te se proizvodi na održivi način. U akvakulturi imamo mnogo „pametne tehnologije”, bilo da se radi o praćenju zdravstvenog stanja morskih proizvoda, stanja okoliša, automatizaciji, efikasnijoj proizvodnji i odgovornom korištenju resursa. Zadarska županija proizvodi preko 70 posto ribe u Hrvatskoj, u tu industriju uključeno je mnogo ljudi i izvan proizvodnje što znači da ju moramo zadržati, rekao je Župan.
_1685026717.JPG)
Prof. Bjørn-Steinar Sæther iznio je iskustva uz uzgoja atlantskog lososa u Norveškoj i otkrio razloge zašto je on primjer uspjeha na svjetskoj razini. Ova vrsta nije odabrana slučajno, već se zbog velikih jajašaca, jednostavne proizvodnje mlađi i početnog hranjenja mladih jedinki, procijenilo da će iskoristivost biti najveća. Jednostavan uzgoj značajan je zbog niskih troškova u ranoj dobi ribe, a zagađenje se kontrolira mehaničkim i biološkim filterima te drugim postupcima koji su razvijeni tijekom godina uzgoja. Naravno, pogodovale su im i struje i toplina (hladnoća) mora u norveškim fjordovima.
Nakon izlaganja uslijedila su brojna pitanja, a u poslijepodnevnom programu bio je posjet mrjestilištu Cromarisa u Ninu, a sutra će sudionici praktični dio programa proći u Telašćici.
