Božena Vrbanić, diplomirana inženjerka biotehnologije, prva je žena na čelu Državnog inspektorata (DI). Da se pitalo ondje zaposlene, većina bi je izabrala na to mjesto. Ne samo zbog njenih 30 godina rada u sustavu inspekcijskih kontrola, koji su rezultirali poznavanjem propisa “do u zarez”, već i zbog topline i kolegijalnosti koje ne zanemaruje ni danas, pa nije čudno da je inspektor s terena nazove u svako doba kako bi se posavjetovali.
Provodite preustroj Državnog inspektorata?
Radije bih to nazvala prilagođavanjem i razvojem sustava nadzora i poslova Državnog inspektorata, da bismo učinkovitije odgovorili na nove okolnosti proizišle iz razvoja tržišta usluga, robe i poslodavaca. Cilj nam je ujediniti inspekcijske nadzore upravo zbog onih zbog čije smo zaštite tu: potrošača i radnika. Treba osigurati da potrošači i radnici zaštitu svojih prava traže na jednom mjestu jer sada moraju odlaziti na nekoliko adresa, na inspekcije nekoliko ministarstava, i nezadovoljni su kada im objašnjavamo da za nešto nismo nadležni.
Zato mijenjamo zakonski okvir, ponajprije Zakon o Državnom inspektoratu kroz koji možemo izmijeniti dio nadležnosti, a potom ćemo predložiti i izmjene u posebnim propisima. U tom ćemo smislu predložiti i da nadzor nelegalnog obavljanja djelatnosti u svim djelatnostima provode inspektori DI. Dakle, i nelegalni rad frizeraja, gradilišta, kao i dječje igraonice.
Opravdanih predstavki 60%
Koje su još novosti zakonskog prijedloga?
Vidimo da ima dosta sankcija za poslodavce, trgovce i pružatelje usluga, ali koje nemaju izravan koristan utjecaj na potrošače ili radnike. Tu valja napraviti razliku. Dio tih sankcija treba biti olabavljen, primjerice, za nepravilnosti koje nemaju trajne posljedice dati rok da ih se ispravi. Drugdje ćemo pak za ozbiljne povrede propisa zatražiti veće sankcije.
Gdje?
U slučaju neisplate plaća. Za tako veliku nepravilnost planiramo u Zakon o Državnom inspektoratu unijeti mjeru trenutne zabrane obavljanja djelatnosti u trajanju od 30 dana. Sada inspektori mogu podnijeti kaznenu prijavu protiv poslodavca te pokrenuti ovršni postupak. Do izmjene Ovršnog zakona radnik je s ovršnom ispravom koju mu daje inspektor o obračunatim a neisplaćenim plaćama preko suda tražio isplatu. Pomake smo u tom smislu već postigli u tijeku pripreme izmjena i dopuna Ovršnog zakona, kada smo signalizirali da postupak predugo traje za radnika, pa je sada Ovršni zakon predvidio da tako oštećeni radnik direktno s našim rješenjem ili obračunskom listom ide u Finu, a Fina provodi ovrhu, što bitno skraćuje vrijeme cijelog postupka.
Krše li se u aktualnoj krizi radnička prava više?
Poslodavci često griješe jer nemaju drugi izlaz, a ne namjerno, i tu treba naći rješenja da se stvari reguliraju, ali i da se teške povrede zakona zaista i kazne. Primjerice, ako je poslodavac s radnikom sklopio ugovor o djelu u uvjetima kada je propisana obveza sklapanja ugovora o radu, poslodavac je prema sadašnjem zakonskom rješenju sankcioniran kao da ima radnika “na crno”. Ako poslodavac ima potrebu za radnikom na samo nekoliko dana, sankcija od 30 dana zabrane rada za tvrtku je prestroga, dok, kako smo rekli prethodno, za neisplatu plaća nismo imali adekvatnu sankciju. Zakon o poticanju zapošljavanja daje sada mogućnost poslodavcu da izbjegne tu sankciju, zasad u djelatnosti poljoprivrede, ali vjerujem da će se to proširiti i na neke druge djelatnosti. Želimo štititi prava radnika, a ne eksploatirati poslodavca. Zato ćemo nastojati dati bolje rješenje i u Zakonu o Državnom inspektoratu, koji će u proceduru do kraja godine.
Percepcija javnosti je da inspekcije nisu učinkovite, puno se povezuju s korupcijom. Kad će se ta percepcija promijeniti?
Jedno je percepcija, a drugo stvarnost. Unutar Državnoga inspektorata strogo se primjenjuje procedura provođenja postupka inspekcijskog nadzora. Nastojimo prevenirati takve situacije. Samostalni odjel za unutarnji nadzor prati da inspektori ne bi prešli ovlasti, a usavršavamo i elektronički očevidnik u kojem pratimo sve aktivnosti naših inspektora. Tu se unose podaci o obavljenom nadzoru i nema mogućnosti naknadnog mijenjanja unosa i činjenica, sve je sljedivo.
U kojem području ima najviše nadzora i najviše nepravilnosti?
U svima, ali o zaštiti prava radnika najviše je predstavki, od kojih je 60 posto opravdanih, pa bi se u tom kontekstu moglo reći da je tu i najviše nepravilnosti.
Koji je omjer redovnih i akcijskih nadzora?
Godišnjim programom predvidi se 60 posto redovnih nadzora, ostalo su nadzori po predstavkama, a tamo gdje se ukaže potreba ili prepoznamo opravdane razloge provodimo i akcijske kontrole.
Kao racionalno domaćinstvo
Kako mjere štednje utječu na kontrole i skupe analize?
Definitivno se moramo uklopiti u dostupna proračunska sredstva i ponašamo se kao i svako domaćinstvo danas – racionalno.
Kontrole u Europskoj uniji su olabavljene pod utjecajem proizvođačkih lobija. Nekada ste vi obavljali nadzore kvalitete proizvoda na granici…
Da, bilo je lakše zaustaviti robu na granici, ali moramo se prilagoditi, tako je u EU. Ni Europa nema takav tržišni režim da se roba ne bi mogla uvesti ako ne zadovoljava sve uvjete, već svaka zemlja inspekcijski nadzor organizira na način kako misli da je to najučinkovitije za nju. Kada naša carina posumnja u neke proizvode kod uvoza, obavještava Inspektorat kao tijelo za koordinaciju inspekcijskog nadzora nad neprehrambenim proizvodima i tada mi organiziramo nadzor u najkraćem roku, sami ili u koordinaciji s drugim tijelima. Kad budemo u Europskoj uniji, nadzirat ćemo proizvode iz trećih zemalja i nastojat ćemo se organizirati na način da budemo što bliže tom proizvodu jer nije rečeno gdje moraju biti locirani državni inspektori, pa možda to mogu biti i na carini.
U državnoj službi ne smijete zapošljavati, ali inspektora je premalo?
Maksimalno koristimo resurse, prilagodili smo i radno vrijeme. Formirali smo odjele u svakoj područnoj jedinici koji nadziru nelegalno zapošljavanje i neregistrirano obavljanje djelatnosti, ti odjeli rade od 8 do 22 sata. Dovijamo se zbog nedostatka inspektora pa su gospodarski inspektori obučeni da u određenim situacijama obavljaju i dio iz djelokruga inspektora rada. Primjerice, u kontroli radnog vremena u ugostiteljstvu, što se odvija noću, ujedno provjeravaju i imaju li radnici u tom ugostiteljskom objektu ugovor o radu ili ne i poduzimaju mjere.
U odnosu na sistematizirana radna mjesta nedostaje nam oko 20 posto inspektora, a u odnosu na obveze koje imamo prema Europskoj uniji nedostaje nam 30 inspektora za RAPEX i zaštitu na radu.
