Poznato je da je u aktualni rebalans proračuna ušao i izdatak od nekih 380 milijuna kuna subvencije za “Brodosplit”, no kako se točno došlo do te sume, ostalo nam je nepoznato nakon jednotjednih pokušaja. Prošle srijede poslali smo upit Ministarstvu gospodarstva, a do jučer nismo uspjeli dobiti ni jednu rečenicu odgovora.
Ni Tomislav Debeljak, vlasnik DIV-a, tvrtke koja će po planu bivše i sadašnje Vlade preuzeti “Brodosplit”, nije nam se javio. Više sreće nismo imali ni s odgovornima u splitskom škveru.
Prema dostupnim podacima, mjesečni bruto iznos za plaće u splitskom brodogradilištu je oko 30 milijuna kuna, u sanaciju je dosad ulupano oko 5,4 milijarde kuna, a do kraja je godine za funkcioniranje škvera potrebno oko 150 milijuna kuna. Po nekim projekcijama, od rujna ove godine do kraja siječnja iduće, za plaće i sve ostale troškove “Brodosplita” potrebno je oko 300 milijuna kuna.
Kako se došlo do ovih 380 milijuna, nismo, dakle, uspjeli doznati ni od DIV-a, ni od Ministarstva gospodarstva. Kao što je nepoznato kako je određena visina subvencije, nije jasno ni što DIV planira s “Brodosplitom”.
U nekim brodograđevnijim vremenima, u ovom bi dijelu godine sve prštalo od planova, a sada ih, čini se, nema. Škverska uprava šuti, baš kao i DIV, no njegov je vlasnik minulih mjeseci obećavao štošta. Prije gotovo dvije godine, iz DIV-a su najavljivali izgradnju 14 novih brodova te su navodili da je 21 posto kadra višak.
Velliki planovi
Od tada, tvrdili su da će se u škveru graditi flota za vlastite i MORH-ove potrebe, složeni i standardni brodovi većih gabarita, stupovi i postolja za vjetroelektrane, uz povećana ulaganja u “Brodosplit-Plovidbu”, da će uložiti milijardu i pol kuna, i to 75 posto u vlastitu flotu, a ostatak u tehnologiju.
U kolovozu 2011. godine vele da su složeniji brodovi dvosjekli mač te da su standardni brodovi lakši za prodaju, u studenome prošle godine zaključili su da se isplati ulagati u brodove koji će sutra donositi profit, a to su visokosofisticirani brodovi za off shore pučinske vjetroelektrane, plinske elektrane i drugi unosni proizvodi. Tada su procijenili da će dio od tisuću prekobrojnih radnika ostati u novim izvanbrodograđevnim djelatnostima.
Sredinom veljače 2012. godine iz DIV-a stiže najava izgradnje brodova, naftnih i plinskih platformi, te energetskih objekata, krajem istog mjeseca, na sastanku s “Brodosplitovim” direktorima, čelnici DIV-a govore da je 20 posto radnika višak, da bi nekoliko dana kasnije, početkom ožujka, progovorili o vjerojatnom povećanju broja radnika koji bi radili na izgradnji brodova, off shore instalacija i čeličnih konstrukcija za instaliranje na moru.
Nadalje, govorili su o participiranju u velikim energetskim projektima, razvoju motora za plinske elektrane, a spomenuli su i mogućnost gradnje plinske elektrane pored Peruče.
U idućim mjesecima govorili su da će prve tri godine nakon privatizacije oko 50 posto kapaciteta biti rezervirano za nebrodograđevne projekte pa da će “Brodosplit” graditi megajahte, ro-pax brodove, polagače kablova, solarne panele, rekli da spremaju “pedesetak ugovora od kojih će jedan vjerojatno dići RH na noge”, patente “koji će dignuti ‘Brodosplit'”.
Navedeni planovi doživljavali su i neke modifikacije, pa je iz DIV-a stigla i najava izgradnje “najjeftinije i najprofitabilnije tvornice stupova za vjetroelektrane na svijetu”, uz “poslove vrijedne 600 milijuna eura”. Konačno, Debeljak je nedavno, na Facebook profilu, objelodanio plan brzog i pravednog otpuštanja neutvrđenog broja prekobrojnih škverana.
