Tko god je u Hrvatskoj uzeo neki kredit riskirao je da ga tijekom otplate sustignu veće obveze, jer na svakih 10 kuna kredita, 9 ima promjenjivu kamatnu stopu, a 8 i tečajni rizik. Godinama su banke mijenjale kamate kako su htjele, a tek će im od 11. siječnja 2013. godine država dati neke okvire unutar kojih se moraju kretati.
U rujnu promijenjeni zakon o potrošačkom kreditiranju obvezuje banke da svaku promjenu kamatnih stopa na već ugovorene kredite pismeno opravdaju stanjem na tržištu. Prema toj zakonskoj odredbi banke moraju definirati čvrste parametre na osnovi kojih će mijenjati kamate, kao što su, primjerice, rast kamata u inozemstvu (libor, euribor), rast cijene državnog rizika ili inflacija. Građanima je pak dana mogućnost da se iz jedne banke prebace u drugu i besplatno prebiju nepovoljan kredit u roku od tri mjeseca od povećanja kamatnih stopa. Da bi udovoljili toj zakonskoj odredbi, Hrvatska udruga banaka predstavila je jučer svoj parametar na osnovi kojeg bi se u budućnosti moglo pratiti rastu li kamate zbog hira bankara ili zato što nemaju drugog izbora.
Njihova računica pokazuje da se trošak financiranja hrvatskih banaka u kunama i eurima u trećem tromjesečju 2012. kretao od 2,09 do 3,25 posto. Brojka preslikava cijenu kamata koje banke plaćaju na štednju građana kod kuće kao i cijenu po kojoj se zadužuju u inozemstvu. Nema toga tko ne bi odmah potpisao takav kredit, ali to je smo početni trošak banaka, na što se onda nadograđuje trošak regulatora, njihova marža i slično. Tko je u trećem tromjesečju uzimao stambeni kredit, kamata mu je bila 5,34 posto, a na potrošački kredit od 8 do 9 posto, pokazuju posljednji podaci Hrvatske narodne banke. Proizlazi da su kamate na kredite dva do tri puta veće od cijene po kojoj banke dolaze do kapitala.
Jasna pravila
Teško je reći da će 11. siječnja 2013. donijeti pad kamatnih stopa, jer su i parametri promjenjivosti postavljeni prilično široko: od cijene kapitala do cijene rizika u zemlji i inflaciji. Predlagač zakona, a to je ministarstvo financija, prepustilo je bankama da same odrede svoje parametre promjenjivosti. Pretjeraju li, klijenti ih mogu sami tužiti sudu ili to učiniti uz pomoć raznih udruga potrošača koje su postale sve agilnije, pa se s velikim zanimanjem prati tužba Udruge Franak za kredite u švicarskim francima. Druga je mogućnost da napuste banku i pronađu jeftiniju.
U Hrvatskoj narodnoj banci nisu željeli komentirati potez HUB-a, no potvrđuju da su njihovi podaci korišteni u izračunu nove referentne stope.
– To ne znači da su je banke dužne primjenjivati. Ako koriste neku svoju referentnu kamatu, koja je u skladu s člankom 11a Zakona o potrošačkom kreditiranju, mogu koristiti nju. Naš prijedlog samo bi im trebao olakšati izračun i prilagodbu zakonu – pojasnio je direktor HUB-a Zoran Bohaček.
Iz Splitske banke poručuju, primjerice, da već dulje vrijeme imaju svoju metodologiju, no kane razmotriti i tehničke preduvjete za korištenje Nacionalne referentne kamate i vrijeme potrebno za implementaciju i obavijest klijentima.
Doći će red i na druge
Prema tumačenjima iz Hrvatske udruge banaka, obaveza definiranja kreditnih parametara zasad se odnosi samo na potrošačke kredite, koji ipak predstavljaju mali udio ukupnih kredita građanima. Iz Hrvatske narodne banke su pak tvrdili da se korisnicima svih kredita, i starih i novih, treba omogućiti prebijanje skupljeg kredita jeftinijim. Za kontrolu zakona nadležni su državni inspektorat i HNB, pa se vjerojatno očekuju i dodatna pojašnjenja.
– Trenutačno se promjena odnosi samo na kredite na koje se primjenjuje zakon o potrošačkom kreditiranju, no kad će se i hoće li se mijenjati i Zakon o kreditnim institucijama i ostali propisi koji definiraju kamatne stope u kreditiranju, ne znamo. Vjerojatno će u nekom trenutku i to doći – najavio je čelnik HUB-a. Inače, kamate na oročenu štednju, prema podacima Hrvatske narodne banke, iznose od tri do 4,7 posto, a na potrošačke kredite od 8 do 12 posto, ovisno o vrsti kredita. S krizom se prilično istopio interes građana za zaduživanje, a tek u zadnje vrijeme živnulo je stambeno kreditiranje jer su banke ponudile akcijske kamate.
