Potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i EU fondova Branko Grčić, buduća “alfa i omega” velikih investicija, istaknuo je da se projicirani rast BDP-a u 2013. od 1,8 posto temelji na porastu investicija za 11,5 posto, održavanju potrošnje građana na sadašnjoj razini i oporavku izvoza.
Iz proračuna opće države trebalo bi investirati 3 milijarde kuna više nego lani, što je porast od čak 78 posto.
Sav taj novac ide u gospodarstvo, što kroz saniranje brodogradnje, što kroz fondove za gospodarsku suradnju koji će pomoći u restrukturiranju nekih drugih kompanija, što kroz sufinanciranje projekata koje financiraju EU fondovi, ili kroz nabavu borbenih oklopnih vozila, što će vjerojatno raditi naše kompanije, rekao je Grčić. U tom dijelu manje više je jasno da Zadarske županije – nema.
Od javnih poduzeća očekuje se povećanje investicija s ovogodišnjih 10,7 milijardi kuna na 15 milijardi kuna, odnosno za 4,3 milijarde kuna.
Najveći iskorak napravit će HŽ, gdje Grčić očekuje “investicijski bum”, a dobar dio tih investicija financirat će se iz EU fondova.
Za sada jedino znamo da su, kada je područje Zadra u pitanju, otpočeli radovi na obnavljanju pruge Zadar – Knin, bez spektakularnih ambicija osim djelomičnog ubrzanja vlakova na njoj. O izmještanju pruge kroz Bibinje itd. za sad se ne govori, a većih ambicija ni Zadra ni države kada je ova pruga u pitanju nema, a naglasak je na koridoru od Budimpešte k Rijeci, gdje se također odustalo od tzv. nizinske pruge već se ide na rekonstrukciju postojeće. Dugi je prioritet Koridor X, dakle, transverzala preko Hrvatske k Beogradu i dalje.
Napredak očekuje i od HAC-a, HC-a i Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji bi trebao udvostručiti investicije zajedno s lokalnim samoupravama. Zadarska županija autocestovno je definirana, trasa Žuta Lokva Rijeka koja bi se ticala i nas “ne igra”, a u Hrvatskim cestama samo Zadarska županija, odnosno ovdašnje županijske ceste nisu dobile ni kunu iz sredstava koja raspoređuje Ministarstvo. U zaštiti okoliša nije jasno ili još bolje krajnje je nejasno hoće li Županijski centar planiran u Biljanima dobiti papire.
Što se tiče privatnih investicija, od projekata financiranih privatnim kapitalom u suradnji s javnim sektorom, čiji je ukupni potencijal 7 milijardi kuna, u idućoj godini očekuje se realizacija oko 3 milijarde kuna. Radi se o ulaganjima u Zračnu luku Zagreb, Bina Istru, Autocestu Zagreb – Macelj, Lučku upravu Ploče i projekte obnovljivih izvora energije. Tu se eventulano može pojaviti neštp ulganja u vjetroelektrane i na ovom području.
Također, Agencija za investicije i konkurentnost identificirala je pet potpuno privatnih projekata u vrijednosti 273 milijuna eura koji su trenutno u izvedbi, 12 projekata vrijednih 2,7 milijardi eura koji čekaju na ishođenje građevinskih dozvola, te neke projekte koji su tek u pripremi od još 533 milijuna eura. Spomena Zadarske županije u njima nema.
Sve u svemu, iz dosad viđenog znamo da je jedini megaprojekt koji se tiče Zadra Luka Gaženica, sada u 2. fazi s velikim izgledima da se treća faza što više odgodi, a i “skreše”. Pitanje u kojem snažnije sudjeluju državne tvrtke je nastavak poslova na odvodnji i kanalizaciji u dijelu sredina predvođenih Zadrom, što nije “produktivna stvar na kraću stazu, a tu je i očito spor projekt vodovodizacije Istočnog pravca.
U pitanju energetike o kojoj se uvelike govori nema za sad spomena Plinske centrale kod Obrovca na Bravaru. I ostaje nam EVN, odnosno njihovo ulaganje u plinifikaciju.
Sve u svemu nema niti ovdašnjih tvrtki u problemima i nevoljama za koje bi država pokazala interes za sanaciju.
Prevedeno – svi su izgledi da u najavljenom investicijskom buđenju Zadarska županija manje-više neće sudjelovati. Kada su u pitanju domaći investitori ostaje vidjeti hoće li moćno zapasani građevinski tereni oživjeti, odnosno prethodno bi moralo oživjeti tržište stanova i apartmana. Uz to valja vidjeti hoće li nova moćna švicarska grupacija vlasnik Aluflexpacka, odnosno turska Dogus grupa kao novopridošle imati većih ambicija za investiranje. Zadarska poslovna zona Crno osim što se sada na njezinim projektima radi vjerojatno neće dobiti podršku države, a Grad Zadar nije moćan staviti je u funkciju, što bi značilo da je jedina nada naći strateškog partnera spremnog da je razvija.
