Što će se dogoditi sa zračnim nadzorom Jadrana ako Hrvatska do 1. srpnja 2015. ne ustroji helikoptere za schengenski režim iznad mora? Samo su dvije mogućnosti i ni jedna nije povoljna za nas. Prva je mogućnost da se odgodi primjena schengenskog režima, kao u slučaju Rumunjske i Bugarske, a druga je mogućnost da Frontex (Europska agencija za nadzor vanjskih granica) preuzme nadzor i povjeri ga najbližoj raspoloživoj i sposobnoj snazi – Italiji.
Dok Hrvatska tek planira poduzeti ozbiljnije korake u nabavi novih helikoptera za nadzor schengenskog režima na Jadranu, susjedi ne stoje skrštenih ruku. Italija se tako “bacila” u nabavljanje većih količina helikoptera za patroliranje Jadranom. Riječ je o čak 25 helikoptera AugustaWestland AW 139 i HH-139A, ukupno vrijednih 170 milijuna eura, a svi će imati bazu na talijanskoj obali Jadrana. Kako je službeno objavila talijanska industrijska grupacija “Finmeccanica”, unutar koje djeluje i proizvođač helikoptera “AugustaWestland”, 10 helikoptera bit će u sljedeće dvije godine isporučeni Obalnoj straži.
Od 15 helikoptera, koliko ih je naručila talijanska vojska, dva su nedavno isporučena. Ne samo to, i Albanija je ovih dana preuzela prvi helikopter iz serije od pet naručenih, Eurocopter AS 532AL Cougar. Do kraja 2013. godine svi će biti isporučeni. Ako hrvatski MUP ne uspije nabaviti helikoptere te ustrojiti kadrovski i tehnički helikoptersku službu za Schengen na moru, Frontex može čuvanje i nadzor zračne granice Schengena na Jadranu povjeriti helikopterima talijanske Obalne straže, vojske, karabinijera i Guardije di Finanze, koji su zajedno nadležni za provedbu schengenskog režima.
Osim toga, u Rimu se nalazi Frontexov centar nadležan za kontrolu zračnih granica EU-a. Hrvatski MUP raspolaže sa samo četiri helikoptera: Agusta Bell 212, dvomotorni, potom dva AB 206 B Jet Ranger, te Bell 206 B Jet Ranger. Svi su stariji od 30 godina, a samo se jedan helikopter, Augusta Bell 212, može koristiti za noćne operacije. -Sredstva iz fonda Schengen Facility 2012. mogu se početi koristiti pristupanjem Hrvatske EU-u. MUP intenzivno razmatra i mogućnost nabavljanja helikoptera iz novčanih sredstava Nacionalnog programa sigurnosti prometa na cestama – kažu nam u MUP-u.
Neuređenosti i improvizacije koje vladaju unutar sustava već sada pokazuju da će Hrvatska imati, i već ima, grdnih problema u osnivanju helikopterske službe za schengenski režim na moru. Primjerice, u Ministarstvu mora i prometa još nisu poduzeti koraci na razvoju mreže helidroma na otocima i kopnu. Naime, za nadzor morske granice 24 sata dnevno, 365 dana u godini, sukladno obvezama iz Schengena i Frontexa, potrebno je i sigurno mjesto za slijetanje helikoptera, po mogućnosti u 10 do 15 minuta leta pri brzini krstarenja.
Noću gusta mreža dobro opremljenih helidroma znači sigurnost operacija. Na hrvatskoj obali Jadrana uopće ne postoje opremljeni helidromi ni javni vertikalni servisi. Kako objasniti čelnim ljudima Frontexa da na najisturenijoj morskoj točki hrvatske države, Palagruži, ne postoji uređen i opremljen helidrom kojim bi se koristio MUP, ali i sve ostale državne službe i servisi.
