Namirnice poput oborite ribe, šparoga ili tartufa ugostitelji su nabavljali u kešu, većinom od osoba koje ne mogu izdati račun. Sada to nije moguće, jer zakon zasad problem nabave ovakvih proizvoda nije riješio do kraja
Nabaviti najbolju oboritu ribu nije stvar prestiža, već konkurentosti i prvenstva na tržištu. Dobar brancin ili orada prepoznatljiv su dio gastronomske ponude u hrvatskim restoranima, a sve više i šparoge, vrganji, maruni… Traži se domaće, autohtono.
Početak primjene fiskalizacije u ugostiteljstvu iskristalizirao je neke nove nedoumice i pitanja ugostitelja, i to upravo oko nabave namirnica koje su ugostitelji pribavljali u gotovini, od malih proizvođača. Nije tajna, nekad i u sivoj zoni.
Fiskalizacija je, ukazuju mnogi, ustvari iz sustava isisala gotovinu pa se robu sada ne isplati kupovati u kešu jer si ugostitelj keš, praktički treba isplatiti kao dobit i na to platiti porez. Ugostitelj bi teoretski većinu nabave trebao odraditi preko računa.
Lov preko lova
Oko toga na terenu ima još uvijek dosta nepoznanica. Prije svega jer se na tržnici i ribarnici i dalje većina prometa odradi u gotovini i bez računa. Doduše, od 1. travnja će i »placa« ući u sustav fiskalizacije, bilo preko fiskalnih kasa, bilo preko blokova računa u koje se upisuje i OIB, adresa i broj telefona za kupca.
Do tada ostaje vakum, a mnogi se pitaju kako će cijela priča funkcionirati kada krene sezona i najveća potražnja ugostitelja za ribom i ostalim namirnicama.
Tako nam je jedan ugostitelj, opisujući situaciju kazao kako je problem u tome što je sustav ugostiteljstva sada uređen, međutim ovaj drugi sustav, od kojeg se roba nabavlja nije u potpunosti. Kaže kako je najveći problem ribe i to oborite. Naime, javna je tajna da se takva riba nabavlja i od sportskih i dopunskih ribolovaca, koji po zakonu smiju uloviti do pet kilograma ribe na dan, ali je ustvari ne bi smjeli prodavati. No mnogima je to dodatni izvor zarade.
– Tragedija je da je propala veletržnica Ribe u Rijeci gdje se upravo trebalo napraviti reda i legalno prodavati ribu. Ne znam što će biti od 1. srpnja jer tada ćemo bez probema moći otići u Trst na njihovu veletržnicu i nabaviti ribu koja nam treba sa svim papirima, ukazao je ovaj ugostitelj te dodao kako ispada da se preko ugostitelja lovi one koji love i prodaju namirnice u sivoj zoni.
Puno nedoumica
Hoće li fiskalizacija indirektno za posljedicu imati to da će se po ribu odlaziti u trgovačke centre ili da će mali uzgajivači više prodavati, primjerice janjce, većim proizvođačima i trgovcima koji dalje mogu izdati račun, tek će se vidjeti. Komentar toga što očekuju u Poreznoj upravi, jučer nismo dobili.
U Cehu ugostitelja Primorsko-goranske županije su potvrdili kako je oko toga dosta nedoumica. Prema riječima Igora Štanger, predsjednika Ceha, prema nekim pojašnjenjima ugostitelji će moći nabavljati robu od osoba koje ne mogu izdati račun, poput berača šparuga ili vrganja s dozvolom, ali po principu tržnog nakupa.
– U svakom slučaju je bitno za domaću gastronomiju da i dalje možemo koristiti domaće namirnice, kazao je Štanger.
Što se tiče ribara, Stjepan Nedoklan, predsjednik Ceha ribara PGŽ, kazao nam je kako misli da bi ove novosti mogle barem dijelom uvesti reda u ribarenje, točnije sportski ribolov.
– Oni su nam nelojalna konkurencija i s te strane je ovo dobro, međutim, pitanje je kako će se cijela situacija odraziti na ukupnu potražnju i otkup, zaključio je Nedoklan
