Do kraja prošle godine Ministarstvo graditeljstva zaprimilo je nešto manje od 75 tisuća zahtjeva za legalizaciju bespravnih objekata. Ministrica Anka Mrak Taritaš ugodno je iznenađena tom brojkom. Ipak bageri vrebaju na 17 tisuća objekata, čiji zahtjevi su u postupku obrade. Među njima su i stambeni objekti.
“Od 31 tisuće objekata, koji imaju rješenje za rušenje, za više od polovice sudbina je i dalje neizvjesna. Oni su u postupku obrade, no kroz prste se neće gledati”, rezolutna je ministrica.
“Moramo biti apsolutno spremni da se nije podnio zahtjev za legalizaciju i onda vidjeti što napraviti. Tu će zasigurno biti ružnih scena, ali mi tu nekakvih izbora nećemo imati”, rekla je Mrak Taritaš.
Još se ne zna što će biti s 16.965 objekata
Do kraja godine legalizirano je 8.223 objekata, a ukupno je riješeno, što pozitivno, što negativno, 12.730 predmeta. Broj izdanih rješenja za uklanjanje bespravnih građevina je 31.716 objekata. Riječ je zasad o nepotpunim podacima, prema kojima je u postupak legalizacije ušlo 14.726 objekata. Još se, međutim, ne zna što će biti s 16.965 objekata. Zasad su oni podijeljeni u tri kategorije.
“Prva kategorija su zgrade koje se ne koriste, druga kategorija zgrade koje se povremeno koriste, a treća kategorija zgrade koje se stalno koriste. Riječ je i o zgradama koje se koriste 10-ak godina. Moramo biti apsolutno sigurni da po ni jednom ključu nisu ušle u postupak legalizacije te na odgovarajući način pripremiti postupak za rušenje, objekata koji imaju rješenje za rušenje”, dodaje Mrak Taritaš.
Na popisu zgrada za rušenje su i one u kojima ljudi stalno žive. U Ministarstvu su svjesni da će tu imati dosta problema pa su odlučili u cijelu priču uključiti i Ministarstvo socijalne politike i mladih. No ministrica je oštra u stavovima. “Dali smo im mogućnost, po nekoliko opcija Zakona imali su mogućnost to legalizirati. Svima koji imaju izdano rješenje za rušenje, poslali smo na kućne adrese pismo u kojem molimo da do kraja godine podnesu zahtjev za legalizaciju. Oni koji se na taj poziv nisu odazvali, mi ćemo u taj postupak krenuti. On će trajati koliko će trajati, osigurat ćemo sredstava koliko treba, kao i aktivirati operative koliko god bude potrebno”, kaže Mrak Taritaš.
Do kraja mjeseca Ministarstvo će imati potpunije rezultate, a rušenja objekata izgrađenih nakon 21. lipnja 2011. godine, počinju u prvom tjednu veljače. Najviše zahtjeva za legalizacijom stiglo je u Zadarskoj županiji. Najviše ih je riješeno u Koprivničko-križevačkoj županiji. Proces se nastavlja i dalje. No, kako arhitekti rade punom parom, ministrica je apelirala. “I ovlašteni arhitekti i građevinari mogu raditi zgrade do 400 kvadrata, kao i poljoprivredne do 1.000 kvadrata. Pozivam građane da angažiraju i građevinare jer se arhitekti žale da su prebukirani”, upozorava Mrak Taritaš.
Inače, rok za podnošenje prijava za legalizaciju za objekte koji nisu na popisu za rušenje je 30. lipnja ove godine. Ministrica se nada da će se ono nastaviti istim tempom kao i ovi koji su trebali podnijeti zahtjev do kraja prošle godine. “Postigli smo ono što je i bila svrha legalizacije. A to je svijest naših ljudi da imaju nekretnine i da moraju voditi računa koji je status te nekretnine. Ako zaključe da u bilo kojem dijelu postoji spor oko dozvole – imaju li dozvolu ili ne, da budu svjesni da im se sada nudi dobar model na temelju kojeg svoju nelegalnu situaciju, mogu učiniti legalnom”, zaključuje Mrak Taritaš.
Nekima legalizacija preskupa pa su od nje odustali
Među onima koji su odustali od legalizacije je i gospodin Slavko iz Požege. Iako je krenuo u cijeli postupak, od njega je na kraju odustao zbog, kako kaže, golemih troškova. “Na temelju te priče samo da bi to projektirao i nacrtao treba dati 2.000 eura. Nemam novce samo za to, a ne za ovo drugo. Što ćemo moja baba i ja nabrati s 2.500 kuna mjesečno”, pita se Slavko.
A da su troškovi uistinu ogromni, potvrdila je i arhitektica Sandra Jović Kašmo koja je uključena u postupak legalizacije, a čija cijena ovisi o lokaciji. “Tako, recimo, u Zagrebu se plaća i preko 100 kuna po kubiku, na moru se plaća oko 80-90 kuna dok je u Zagorju to vrlo jeftino, oko 20 kuna po kubiku. Ako netko ima 100 kvadrata, a to je 250 kubika, kada se to pomnoži, cijena može doći i do 100 tisuća kuna ako je velika zgrada”, istaknula je Jović Kašmo.
Ipak, država je izašla u susret pa je građanima omogućila plaćanje legalizacije i do 60 rata, na rok od 5 godina. Ako cijeli iznos plaćate odjednom, dobijete popust od 25 posto. Nažalost, mnogi danas nemaju ni za jednu ratu. No, u Ministarstvu strpljenja više nemaju. Bageri će u akciju u prvom tjednu veljače. Oni kojima rok za legalizaciju istječe 30. lipnja, još stignu angažirati arhitekte, pa čak i građevinare, u slučaju da im objekt nije veći od 400 kvadrata. Cijena usluge arhitekta kreće se od 2 i pol do 10 tisuća kuna. Uz zahtjev za legalizaciju, trebate priložiti 3 primjerka arhitektonske i 3 primjerka izvoda iz katastra.
